Utorak, 1 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Sudsko vijeće Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) najavilo je još jednu statusnu konferenciju prije početka suđenja Radovanu Karadžiću, za 2. april 2009. godine, dok će 24. marta biti organizovan “privatni sastanak između optuženog, Tužilaštva i sva tri člana Sudskog vijeća Tribunala”.

“Na ovom sastanku razgovarat će se o nekoliko pitanja koja se tiču priprema za početak suđenja”, navodi se u odluci Suda u Haagu.

Karadžića, bivšeg predsjednika Republike Srpske (RS) i vrhovnog komandanta oružanih snaga RS-a, Tužilaštvo u Haagu tereti za niz zločina počinjenih širom BiH, a među kojima je i genocid u Srebrenici, te u još deset općina.

Odbrana optuženog Karadžića podnijela je žalbu na održavanje ovog sastanka, naglasivši da smatraju kako bi “sve procesne radnje na ovom suđenju trebale biti učinjene na javnim sjednicama”.

“Optuženi traži da sva komunikacija između Sudskog vijeća i stranaka bude učinjena javnim putem umjesto putem privatne korespondencije”, navodi se u Karadžićevoj žalbi.

Sudsko vijeće odbilo je žalbu Karadžića te zakazalo sastanak, ocijenivši da će “ovakav tip sastanka biti od koristi svim strankama u postupku” jer će im omogućiti da slobodno razgovaraju o “problemima koji se pojavljuju i mogućim rješenjima”.

“Također, ukoliko i dalje budu postojala pitanja za koja stranke smatraju da bi bilo bolje da se njima pozabave na javnoj sjednici, oni su slobodni da to i učine na jednoj od statusnih konferencija. Sudsko vijeće smatra da će i statusne konferencije biti mnogo produktivnije nakon organizovanja ovakvih sastanaka”, navodi se u odluci Suda.

Najčitanije
Saznajte više
Domaće institucije trebaju preuzeti veću odgovornost u procesu pronalaska nestalih
Traganje za nestalim osobama je investicija u budućnost, a Bosna i Hercegovina treba osnažiti svoje kapacitete i osamostaliti se na putu ka pronalasku onih za kojima se više od tri decenije nakon ratnih sukoba traga, rečeno je tokom panel-diskusije o potrazi za nestalim.
Dijeljenje provjerenih činjenica o genocidu kao očuvanje sjećanja na Srebrenicu
Memorijalni centar Srebrenica je, povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida, objavio publikaciju “Naša priča, naše obećanje“ u kojoj su navedene informacije o historijskom kontekstu pada Srebrenice i genocidu počinjenom u zoni koju su Ujedinjene nacije proglasile sigurnom.