Evropska sigurnost zajedno sa Ukrajinom mora biti bolja i one su međusobno povezane, poručila je u uvodnom obraćanju na panelu “Preobilikovana Evropa: Kreiranje nove sigurnsone politike”, Radmila Šekerinska, zamjenica generalnog sekretara NATO-a.
Kazala je da NATO i EU sarađuju na svim poljima – od pomorske sigurnosti, preko cyber odbrane do odbrane od dronova. Duže od 30 godina sarađuju i na Zapanom Balkanu, gdje se NATO fokusirao na sigurnosni okvir, dok je EU osiguravala politički dijalog i sigurnosne aranžmane.
“Održavanje sigurnosti Evrope nije zadatak samo NATO-a ili samo Evropske unije — to je zajednički zadatak. Pogotovo ovdje u Bosni i Hercegovini, ali danas i u svakoj od naših zemalja”, kazala je.
Estonija vrlo direktno osjeća kako se promjene dešavaju, kazala je Riina Kaljuradnd, direktorica Odjela za Rusiju, Bjelorusiju i Centralnu Aziju u Ministarstvu vanjskih poslova Estonije.
Rekla je da vide kako SAD pokušavaju promijeniti globalnu politiku svijeta, te da se može uočiti da se pojavljuju novi centri moći, ponekad prirodni, a ponekad vještački.
“Vidimo također da autoritarizam kao takav raste, a nažalost, te autoritarne sile ne govore jezik vrijednosti. Zato mislim da mi, kao Evropa, zaista moramo naučiti kako komunicirati s tim novim, nadolazećim silama u svijetu – a jedan od tih jezika jeste i jezik snage. Dakle, moramo zaista početi razvijati pravu snagu”, kazala je Kaljurand.
Direktorica Centra za studije Rusije, Evrope i Azije Theresa Fallon, osvrnula se na nedavni napad dronova iznad Poljske, Kopenhagena i Osla, te istakla da ruski borbeni avioni narušavaju estonski zračni prostor.
“To se dešava na jako visokom nivou i mi moramo shvatiti kakva je namjera — da li Rusija želi izazvati sukob, ili samo posmatra kako NATO reaguje? Mi nemamo luksuz da čekamo. Moramo investirati sada”, kazala je.
Fallon je pojasnila da je Ukrajina postala svojevrsna testna zona, te da je 30 godina nedovoljnih ulaganja u odbranu naškodilo Evropi.
“Postoje zabrinutosti zbog zaduživanja. Neke zemlje ne žele ni uzeti povoljne zajmove. Ali treba imati na umu: Velika Britanija je vratila svoj dug iz Prvog svjetskog rata tek 2015. godine. Dakle, trebamo se zapitati: Da li želimo ići u dug, ili želimo da nam djeca završe mrtva? Razmislimo o tome”, kazala je.
Profesor operativnih vojnih studija na Nizozemskoj akademiji odbrane, general Han Bouwmmester kazao je da je prvi put u Sarajevu boravio prije 30 godina, te da danas vidi ogroman napredak.
Istakao je da je NATO ovdje pristuan na visokom nivou, što mu daje nadu da se ovoj regiji treba posvetiti pažnja. Kazao je da su na vojnoj akademiji u Nizozemskoj često istraživali Rusiju i način ruskog ratovanja, ali da ga posebno zanima utjecaj Rusije u ovoj regiji.
“Ako pogledate, naprimjer: tenzije koje trenutno postoje, proteste u samoj Srbiji, ponašanje Republike Srpske, napetosti na granici između sjevernog Kosova i Srbije. Sve su to stvari koje mogu eskalirati. I zaista nas zanima kakva je uloga i uključenost Rusije u svemu tome”, kazao je general Bouwmmester.
Øistein Knudsen, načelnik civilne odbrane iz Norveške je pojasnio da svi nivoi društva moraju imati otporan pristup, što u svom izlaganju naziva cijelovitom arhitetkturom.
“Naprimjer, 84 posto naše kritične infrastrukture nalazi se u privatnom sektoru. Nećemo moći ništa postići bez privatnog sektora — oni moraju biti uključeni, ne samo kroz ulaganja, već i kao aktivni dio sigurnosne i odbrambene arhitekture”, kazao je.
Za Knudsena potrebna je puna integracija civilnog sektora, te međunarodna saradnja.
“Dakle, otpornost na svakom nivou, pristup cijelog društva, te međunarodna i regionalna saradnja — to su ključne poruke”, kazao je.
Sigurnosna konferencija završava se u nedjelju.
