Kurtović: Optuženi u akciji

Senad Pezić, bivši desetar Desetine fizičkog obezbjeđenja bataljona Drežnica, kao svjedok Odbrane tvrdi da je u oktobru 1993. godine “poslao u napad” Zijada Kurtovića na lokaciju Batičke lazine, kod Gornje Drežnice.

Tužilaštvo BiH tereti Zijada Kurtovića da je, kao komandir voda Vojne policije samostalnog bataljona Drežnica Armije BiH, maltretirao 20 Hrvata, civila i vojnika, koji su u oktobru 1993. godine bili zatvoreni u Crkvi Svih Svetih u Donjoj Drežnici.

“Nisam išao s njima. Bili su podređeni komandantu diverzantsko-izviđačke čete Enesu Pendiću”, kazao je Pezić, istaknuvši da je naredba za akciju na Batičke lazine došla nakon što je u njihovoj komandi bio general Armije BiH Sefer Halilović.

Pezić kaže da ga je “poslije sastanka sa generalom Halilovićem” pozvao komandant Drežničkog bataljona Halil Čučurović i naredio “da dâ nekoliko svojih momaka da se simulira napad na Batičke lazine”.

Sefer Halilović, bivši komandant Armije BiH, bio je pred Haškim tribunalom optužen za ratne zločine počinjene na području Hercegovine, ali je pravosnažnom presudom oslobođen.

Optuženi i ostali učesnici akcije, prisjetio se svjedok, vratili su se 3.oktobra 1993. godine, da bi već sutradan išli u akciju na Vrda. Poslije te akcije, ispričao je Pezić, dobio je naređenje od Zijada Mušića, zamjenika komandanta Drežničkog bataljona, da učesnici akcija dobiju sedam slobodnih dana.

Iako tvrdi da ne zna gdje je u tom periodu bio Kurtović, Pezić je kazao da muje optuženi deset dana kasnije rekao da je bio u Mostaru. Svjedok je pojasnio da Kurtović za odlazak do Mostara nije trebao nikakvo odobrenje, jer “bio je rat, nije se na to gledalo”.

Meho Pendić, drugi svjedok Odbrane, ponovio je kako je optuženi bio u akciji na Batičkim lazinama.

“Komandant Čučurović me obavijestio da će mi doći jedinica da se simulira napadna Batičke lazine. Kao komandir čete koja je držala to područje, ja sam im samodao vodiča i oni su krenuli u akciju”, kazao je Pendić, ne mogavši se sjetiti da li su se vojnici vratili u komandu 1. ili 2. oktobra 1993. godine.

Učesnik akcija bio je i treći svjedok Odbrane, Ramiz Žuškić, bivši pripadnik diverzantsko-izviđačke čete Drežničkog bataljona.

“Poslije akcije na Vrda, 5. oktobra vraćam se s Kurtovićem u komandu Žlib. Onje dobio sedam slobodnih dana”, kazao je Žuškić i dodao da Kurtovića nije vidio sve do 19. decembra 1993. godine.

Nastavak suđenja je 14. marta, kada će biti saslušana još tri svjedoka Odbrane.