Mejakić i ostali: Lokve krvi u logoru Keraterm

Enes Crljenković, svjedok Tužilaštva BiH, govorio je o masovnom strijeljanju zatočenika u julu 1992. godine u logoru Keraterm, te učešću Dušana Fuštara, jednog od četiri optužena pred Sudom BiH za zločine u logorima Omarska i Keraterm.

“U sedam sati navečer počela je pucnjava u sobi 3, gdje smo bili zatvoreni. Sjećam se da sam ležao u krvi na podu, a ujutro sam vidio tijela oko 190 ljudi, u komadima. Oko 60 ih je bilo ranjeno. Dušan Fuštar je to jutro došao i tražio dobrovoljce koji će ubaciti tijela na kamion”, rekao je svjedok Enes Crljenković, koji je, kako tvrdi, u Keraterm doveden 20. jula 1992. godine.

Dušana Fuštara, Željka Mejakića, Momčila Grubana i Duška Kneževića Tužilaštvo BiH tereti da su učestvovali u ubistvima, mučenjima, silovanjima i premlaćivanjima Bošnjaka i Hrvata tokom 1992. godine u logorima Omarska i Keraterm.

“Fuštara nisam poznavao odranije, ali su mi logoraši u Keratermu rekli da se tako zove. Koliko se sjećam, bio je srednje građe, krupan, nabijen i imao je brkove. Nosio je SMB uniformu i kokardu. Mislim da je tada imao 52 godine”, istakao je Crljenković.

U optužnici stoji da je Fuštar od 24. maja do 30. augusta 1992. godine bio komandant jedne od triju smjena straže u logoru Keraterm, gdje je bilo zatočeno oko 1.500 Bošnjaka i Hrvata.

Crljenković tvrdi da je Fuštar, dan nakon masakra, iz sobe 3 izveo 22 logoraša, koje nikad više nisu vidjeli.

“On je ušao u sobu i Ismetu Bajiću rekao da izabere 20 ljudi koji će izaći vani. Nakon toga Fuštar je zaključao sobu i mi smo čuli paljbu. Te ljude kasnije više nismo vidjeli”, rekao je Crljenković i dodao da nije siguran da li je Fuštar bio “stražar ili komandant logora”, ali tvrdi da ga je viđao u logoru Keraterm prilikom premlaćivanja logoraša.

“Svakog dana dok smo boravili na ‘pisti’, braća Predrag i Nenad Banović i Duško Sikirica tukli su ljude palicama, kundacima i pištoljima, a Fuštar je bio tu. Koliko se sjećam, on nije tukao ljude, ali nije ni spriječio druge da to čine”, rekao je Crljenković.

Sikirica je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u novembru 2001. osuđen na 15 godina zbog zločina počinjenih u logoru Keraterm. MKSJ je u oktobru 2003. za zločine počinjene u logorima Omarska i Keraterm osudio Predraga Banovića na osam godina, dok je optužnica protiv Nenada Banovića povučena zbog nedovoljno dokaza.

Tokom unakrsnog ispitivanja Crljenković je istakao da je i u logoru Trnopolje, gdje je zajedno sa grupom logoraša prebačen 8. augusta 1992. godine, viđao Fuštara.

“Mislim da je on jedno vrijeme bio tamo stražar nakon zatvaranja Keraterma. Koliko se sjećam, imao je čin majora”, rekao je Crljenković.

Sudsko vijeće je, na prijedlog Tužilaštva BiH, kao materijalne dokaze prihvatilo izvještaje o ekshumacijama na području Prijedora, kao i knjigu Nestali sa područja Prijedora, te dokument “Dopunski izvještaj ekshumacije i podaci o smrti, općina Prijedor”, koji je sačinio istražitelj MKSJ-a Nicholas Sebire.

Nastavak suđenja je zakazan za 20. novembar 2007. godine.