Čolak: Ubrzati procesuiranje ratnih zločina

Ministar pravde Bosne i Hercegovine izrazio je zabrinutost za trenutno stanje u sektoru pravosuđa i najavio nastavak reformi u ovoj oblasti.

U intervjuu za Justice Report, ministar pravde BiH Bariša Čolak je rekao da je početak reforme pravosuđa 2003. godine bio dobar,ali da se mora “nastaviti sa izgradnjom savremenog i ujednačenog pravosudnog sistema u cijeloj državi”.

Shodno tome, Bosnu i Hercegovinu očekuje rad na strategiji daljnje reforme pravosuđa u kojoj će biti predložene nove mjere potrebne za donošenje zakonskih akata, mjere koje se tiču krivičnih sankcija, te niz drugih mjera koje su neophodne da bi naše zakonodavstvo dosegnulo visoke europske standarde.

Do kraja ove godine Bosna i Hercegovina bi trebala napraviti strategiju reforme pravosuđa te strategiju za procesuiranja ratnih zločina “kako bi se država mogla uhvatiti u koštac sa mnogobrojnim zločinima počinjenim tokom rata početkom devedesetih”.

“Vrlo značajna pitanja nas očekuju jer treba doći do efektivnijeg, da ne kažem odgovornijeg, i profesionalnijeg pravosuđa”, kazao je Čolak za Justice Report.

Komentirajući ono što je do sada urađeno na polju reforme pravosuđa, državni ministar pravde kaže da su “određeni koraci napravljeni, ali da ne bismo radili strategiju da smo uspjeli reformirati pravosuđe i postići europske standarde”.

Dio reforme pravosuđa koji je do sada urađen podrazumijeva i usvajanje niza zakona, među kojima su Krivični zakon BiH i Zakon o krivičnoj proceduri BiH, ali i osnivanje državnog suda i tužilaštva. Također je po prvi put u BiH uspostavljeno tijelo koje imenuje, ali i ima mogućnost razrješenja dužnosti sudija i tužilaca, te reguliše rad pravosudnih institucija – Visoko sudsko i tužilačko vijeće.

Iako opsežne, u praksi su se izvršene reforme pokazale nedovoljnim. Sudije i tužioci, kao i brojni eksperti na polju prava, i dalje nerijetko ukazuju na nedostatke i potrebu novih promjena kako bi se ovaj sektor modernizovao, te se time ispunio jedan od uslova za približavanje Europskoj uniji (EU).

U strategiji reforme pravosuđa prioritetne oblasti predstavljaju i uspostava efikasnih organizacionih struktura, te rad na harmonizaciji propisa sa EU-om. Kako za Justice Report kaže ministar Čolak,strategija će biti objavljena 1. oktobra, a građani će imati mogućnost da daju svoje komentare na prijedloge.

Vrlo značajno z aministra Čolaka jeste i procesuiranje optuženih za ratne zločine. Dodatnim financijskim sredstvima, upošljavanjem novih i obrazovanih kadrova te“sortiranjem” predmeta moguće je ubrzati procesuiranje osumnjičenih i optuženih za ratne zločine, tvrdi ministar pravde BiH Bariša Čolak, dodajući da do sada ima oko 13.000 imena osumnjičenih, među kojima su i prijave koje se odnose na čitave vojne formacije.

“Oni koji su počinili ratne zločine moraju odgovarati. To nije samo satisfakcija za žrtve,nego i način da čitavo društvo ide naprijed. Da bi se to desilo, potrebno je napraviti izmjene u legislativi”, kazao je Bariša Čolak u razgovoru za Justice Report.

Ministarstvo je stalo na čelo inicijative za kreiranje strategije za procesuiranje ratnih zločina. Ova strategija bi trebala predložiti rješenja i definirati ulogu svih struktura u BiH koje rade na rješavanju problema ratnih zločina. S obzirom nabroj potencijalnih osumnjičenih, Čolak kaže da proces neće biti završen decenijama te da se baš zbog toga nameće potreba “definiranja i predlaganja određenih rješenja svih struktura u i izvan pravosuđa”.

Za brže procesuiranje predmeta ratnih zločina, dodaje Čolak, “potrebna je kadrovska osposobljenost, financijska sredstva i institucije koje će raditi na tim slučajevima”.

Strategija za procesuiranje predmeta ratnih zločina, kaže Čolak, trebala bi biti završena do sredine decembra, i trebala bi dati “odgovore na mnoga pitanja, a između ostalog koliko će sve to državu koštati i kako planirati da se ovaj posao privede kraju”.

Osim velikog broja osumnjičenih za ratne zločine, problem s kojim se suočava pravosuđe jeste i to što nije izgrađen državni zatvor, pa osobe osuđene na Sudu BiH kaznu izdržavaju u entitetskim zatvorima, od kojih su samo dva zatvorenog tipa – jedan u Zenici,a drugi u Foči.

Čolak kaže da na mjestu gdje bi trebao biti državni zatvor – u Istočnom Sarajevu – za sada postoji konstrukcija, te da se tek ulazi u daljnju izgradnju čitavog kompleksa.

“Do sada je utrošeno1,2 milijuna maraka, ali je još dva milijuna ostalo na raspolaganju do kraja godine. Zatvor, koji treba imati visoki stepen sigurnosti, jeste jako skup.Predračunska vrijednost za izgradnju je 14,5 milijuna eura”, kazao je Čolak.

Na pitanje da li će biti moguće osigurati tolika sredstva, Čolak je kazao da “postoje određena obećanja za financijsku pomoć, prije svega od Vlade Nizozemske i Europske komisije”. Pored toga, ministar dodaje da “postoje nagovještaji da bi Svjetska banka mogla dati kredit po izuzetno povoljnim uslovima, gdje je grace period deset godina i vrlo povoljna kamata”.

“Vidjet ćemo hoće li još neka od država koje imaju diplomatsko-konzularna predstavništva u BiH iskazati želju da pomogne izgradnju zatvora. Ovog ljeta sam uputio pismo praktično na više od 25 adresa tražeći pomoć, i vidjet ćemo kakva će biti reakcija”, kazao je Čolak.

Kada bi BiH osigurala novac, “državni bi zatvor mogao biti izgrađen za dvije godine”, rekao je ministar.

Dok se radi na izgradnji ovog zatvora, u Pritvorskoj jedinici Kula u Istočnom Sarajevu oko 30 optuženih za ratne zločine štrajkuje glađu. Na ovaj način protestuju zbog primjene Krivičnog zakona BiH koji je donesen 2003. godine, i traže primjenu zakona koji je važio u vrijeme počinjenja djela – Krivičnog zakona SFRJ.

“Imamo izuzetno težak i ozbiljan problem, i vjerujujte da, kada bih imao čarobni štapić, to bih najviše volio riješiti. Pogriješilo se u samom početku jer se prišlo primjeni različitih propisa”, kaže Čolak za JusticeReport podsjećajući na odluku Ustavnog suda donesenu na osnovu žalbe u predmetu Abduladhim Maktouf. Prema ovoj odluci, odbijeni su navodi o kršenju ljudskih prava osuđenog zbog primjene novog zakona.

“Odluka je takva kakva je. Hoće li biti eventualnih žalbi izvan granica BiH Sudu pravde, još se ne zna. Ali, bez obzira na to, moramo ustrojavati naš sustav”, kazao je Čolak.

“Ali, čak i kad bi sada krenuli sa jedinstvenom primjenom zakona, ne može se izbrisati ono što je napravljeno. To je problem BiH koji nemaju druge države u okruženju. Jedino što mogu kao ministar jeste predložiti izmjene i dopune zakona, ali to je opet proces”, kaže Čolak.

Problem s kojim se susreće pravosuđe u BiH jeste nedostupnost nekih osumnjičenih za ratne zločine.Često je razlog za to posjedovanje dvojnog državljanstva jedne od zemalja u susjedstvu,Srbije i Hrvatske najčešće. Prema zakonima tih država, ne postoji mogućnost izručenja, bez obzira na sumnje.

Da bi prevazišle ove probleme dvojnih državljanstava, Srbija i Hrvatska su prije nekoliko mjeseci potpisale sporazum po kojem se optuženim licima sudi u zemlji u kojoj su uhapšena, i prvi pomaci su učinjeni.

Na pitanje da li će BiH potpisati takav sporazum, Čolak kaže da “vjeruje da neće biti brzo potpisan”, ali da se nada “da će zaživjeti sporazum o razmjeni dokaza koji bi olakšao rad sudova i tužilaštava ovih država”.

“BiH je posebno osjetljiva na ratne zločine, a zbog čega je to tako, ne treba se objašnjavati.Međutim, i pored toga mislim da mi moramo biti uporni u nastojanju da potpisujemo sporazume sa susjednim državama, da se krećemo gabaritima koji su prihvatljivi za naše društvo, ali u svakom slučaju, ako ne možemo odmah doći do idealnih rješenja, da barem pođemo od početnih koraka, i trebamo raditi na to me da se gradi povjerenje u naše pravosuđe, ali i susjednih država. Bez toga tapkat ćemo u mjestu, a pravda za žrtve, a onda i pomirenje za društvo bit će mnogo sporiji”, kazao je Čolak u razgovoru za Justice Report.

Erna Mačkić je novinarka Justice Report-a. [email protected]. Justice Report je BIRNinternet publikacija.