Haaški sud oslobodio Srbiju optužbe za genocid
Skoro četrnaest godina nakon što je sudski postupak započeo, Međunarodni sud pravde u Haagu oslobodio je Srbiju većine optužbi za genocid za što je tužbu podnijela Bosna i Hercegovina.
Sud je u ponedeljak 26. februara, izrekao presudu prema kojoj bivša Savezna Republika Jugoslavija (SRJ) koju su tada činile Srbija i Crna Gora, nije počinila, učestvovala, niti podsticala izvršenje genocida.
Ipak, Sud je odlučio da Srbija nije učinila dovoljno da bi spriječila ili kaznila odgovorne za genocid, te da su time prekršili Konvenciju o spriječavanju i kažnjavanju genocida.
Ovaj slučaj, koji je pred Međunarodnim sudom pravde pokrenula Vlada Bosne i Hercegovine 1993. godine, prvi je u kome je neka zemlja optužena za genocid nakon što je ovaj termin usvojen Konvencijom Ujedinjenih nacija 1948. godine.
Bosanska vlada je tvrdila da zločini počinjeni tokom oružanog sukoba na njenoj teritoriji, u periodu između 1992. i 1995. godine, predstavljaju genocid, te je dodatno tvrdila da su tadašnje vlasti u Beogradu pomagale i podstrekivale izvršenje genocida.
Bosna je zatražila da se dosudi odšteta, te da se Sud postara da Srbija i Crna Gora nikada više ne počini takve zločine.
Nakon što su obje strane završile sa izvođenjem dokaza 2006. godine, Međunarodnom sudu pravde je bilo potrebno skoro godinu dana za razmatranje predmeta prije nego što izrekne konačnu odluku.
Petnaestočlano sudsko vijeće je najpre ustvrdilo da ono što se dogodilo na čitavoj teritoriji Bosne i Hercegovine ne predstavlja genocid, mada je nesumnjivo bilo široko rasprostranjenih i sistematski činjenih zločina.
S druge strane, Sud je utvrdio da masakr skoro 8.000 bošnjačkih muškaraca u julu 1995. godine u Srebrenici jeste genocid.
Ipak, Sud je našao da su za ovo masovno ubistvo odgovorni Vojska Republike Srpske i različite paravojne jedinice. Sud nije utvrdio da su vlasti iz Beograda učestvovale, pomagale ili podstrekivale izvršenje genocida u Srebrenici.
U okviru izvođenja dokaza, bosanski pravni tim je prikazao video snimak egzekucije šestorice Bošnjaka iz Srebrenice koju su počinili pripadnici jedinice iz Srbije poznate kao “Škorpioni”.
Sud je prihvatio da je Beograd pružao značajnu vojnu i finansijsku podršku oružanim snagama bosanskih Srba – Vojsci Republike Srpske (VRS), te da je malo mjesta za sumnju da su bosanski Srbi koristili tu pomoć u vrijeme kad je počinjen genocid u Srebrenici.
Međutim, Sud je utvrdio kako nije dokazano da su vlasti u Beogradu bile svjesne da bi se njihova pomoć mogla upotrijebiti za izvršenje genocida.
Osvrnuvši se na ulogu “Škorpiona”, Međunarodni sud pravde je našao da se radilo o paravojnoj jedinici. Stoga je odlučili kako nije dokazano «van svake razumne sumnje» da su njihovi pripadnici djelovali po nalozima iz Beograda.
Sudije su utvrdile da su srbijanse vlasti krive za neke tačke optužnice. U suštini, Vlada u Beogradu nije ništa preduzela da spriječi zločine. Oni “nisu učinili ništa da to spriječe, tvrdeći da nisu u mogućnosti, što ne odgovara dokazima koji pokazuju da je postojao njihov uticaj na Vojsku Republike Srpske”, kaže se u presudi.
Srbija je također proglašena krivom zbog toga što nije kaznila odgovorne za genocid, te što nije izručila generala Ratka Mladića, optuženog za genocid u Srebrenici, Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u Haagu.
Međunarodni sud pravde je odlučio da Srbija mora odmah preduzeti korake radi hapšenja i predaje preostalih lica optuženih za ratne zločine MKSJ.
Što se tiče reparacija, pak, Sud je odlučio da Srbija i Crna Gora nisu obavezne isplatiti bilo kakvu odštetu Bosni i Hercegovini.
Sud, također, ne smatra Crnu Goru pravno odgovornom za bilo koju od gore pomenutih tačaka bosanske tužbe. Nakon odvajanja od državne zajednice sa Srbijom 2006. godine, samo je Srbija ostala pravni nasljednik bivše Jugoslavije, ustvrdio je Sud.
Nerma Jelačić je direktorica BIRN-a za Bosnu i Hercegovinu. Balkan insajt je BIRN-ova internet publikacija.
