Optuženi štrajkuju glađu zbog neujednačenih zakona
Neharmonizacija krivičnog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini kulminirala je štrajkom glađu većeg broja optuženih za ratne zločine, smatraju eksperti.
Kao osnovni razlog za štrajk optuženi su naveli neravnopravnost pred zakonom, odnosno činjenicu da dok se optuženima za ratne zločine pred lokalnim sudovima u entitetima i Distriktu Brčko sudi prema zakonu koji je bio na snazi u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata, njima se sudi po zakonu koji je stupio na snagu prije tri godine.
Optuženi za sada odbijaji dolazakna unaprijed zakazana ročišta uz opravdanje da nisu «psihički i fizički sposobni» pratiti suđenje.
Ipak, prema nekim reakcijama zvaničnika njihovim zahtjevima neće biti udovoljeno.
Na ročištima koja su odgođena zbog nedolaska optuženih, sudije su upozorile advokate odbrane da takav postupak ide na štetu njihovim branjenicima.
Sud BiH je 10. januara saopštio da će nastaviti raditi po zakonu i neće podleći nikakvim pritiscima.
“Rad na predmetima neće biti prekinut. Stav Suda BiH jeste da svaki optuženik donosi individualnu odluku o tome hoće li stupitiu štrajk glađu i time odrediti svoju buduću poziciju u postupku. Sud BiH voditće računa da se ne naruše osnovni principi Evropske konvencije o ljudskim pravima. Svoje pravne stavove Sud BiH izražava presudama koje su javne i svima dostupne”.
U ponedjeljak, 8. januara, grupa optuženih koji se nalaze u pritvorskim jedinicama Kazneno – popravnog zavoda Kula, Istočno Sarajevo, i pritvorske jedinice Suda BiH je obavijestila medije i ovdašnje institucije o njihov namjeri da stupe u štrajk glađu.
Advokat Duško Tomić, koji brani Zdravka Mihaljevića Pijuka, je u izjavi nekim medijima rekao da je čak 28 optuženih, ali i neki osuđeni, stupilo u štrajk glađu.
Prema njegovim tvrdnjama u štrajk glađu stupili su: Zdravko Božić, Mladen Blagojević, Željko Zarić, Zoran Živanović Boban Šimšić, Neđo Samardžić, Marko Samardžija, Nikola Kovačević, Nenad Tanasković, Željko Lelek, Marko Radić, Damir Brekalo, Dragan Šunjić, Nikola Andrun, Krešo Lučić, Dragan Damjanović, Goran Damjanović, Radisav Ljubinac i Niset Ramić.
Sudska vijeća su obaviještena da su se štrajku pridružili i Radmilo Vuković, te 11 optuženih za genocid u selu Kravica kraj Srebrenice.
Duško Tomić je za Justice Report izjavio da su se njemu lično obratili i Abduladhim Maktouf i Momčilo Mandić i rekli da će pridruziti štrajku. Ovu tvrdnju su branioci Maktoufa i Mandića negirali.
Advokat Maktoufa, Ismet Mehić, je za Justice Report rekao da ovakav potez ne bi savjetovao svom branjeniku.
Refik Serdarević, advokat Momčila Mandića za Justice Report je rekao: «Mandić nije stupio u štrajk, ali ako to uzme maha, pridružit će se pritvorenicima».
Ni advokat Bobana Šimšića, Veljko Čivša, nije mogao potvrditi da je njegov klijent u štrajku.
Kako je Justice Report u više navrata pisao, na teritoriji BiH su u isto vrijeme na snazi četiri krivična zakona – zakon Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ),entitetsku zakoni, i državni zakon.
Najvažnija razlika u ovim zakonima, kada je riječ o ratnim zločinima, je što su propisane drugačije kazne za ta djela, odnosno i jedan i drugi propisuju maksimalne kazne ali je po Krivičnom zakonu SFRJ najviša kazna 20 godina zatvora, dok Krivični zakon BiH propisuje maksimalnu kaznu od 40 godina.
Državni zakon također definiše djela koja ostali zakoni ne sadrže, prije svega zločin protiv čovječnosti, zašto je najveći broj pritvorenika koji su u štrajku optužen pred Odjelom za ratne zločine Suda BiH. (vidi http://www.bim.ba/bh/19/10/883/)
Optuženi koji su u štrajku obavijestili su ured Ombudsmena BiH, Sud BiH, državno i entitetska ministarstva pravde, advokate o svojoj namjeri da ustraju u zahtjevima.
Sudeći prema prvim reakcijama zvaničnika, zahtjevi štrajkača nemaju puno izgleda za uspjeh.
Među prvima je reagovala predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso koja je u utorak, 9. januara, posjetila pritvorenike zavoda Kula.
U zvaničnom saopštenju Suda stoji da predsjednica «ne opravdava ovakvu odluku», ali da «razumije razloge zbog kojih su se pritvorenici odlučili na ovakav korak» te da ih poziva na prekid štrajka.
Naglasila je i da će Sud «nastaviti provoditi važeći zakon i neće podleći bilo kakvim pritiscima», no, kao i više puta do sada, zatražila je da se hitno pristupi harmonizaciji krivičnog zakonodavstva na teritoriji BiH.
«Već duže vrijeme insistiram na rješavanju ovog problema i uporno pokušavam potaknuti odgovorne da sagledaju njegovu težinu», rekla je predsjednica Kreso.
«Ovaj štrajk glađu nije uzrok, nego posljedica nedostatka sluha onih koji su se trebali davno uključiti u rješavanje ovog problema“, poručila je.
Predsjednica Kreso je apelirala na budućeg ministra pravde da «pod hitno pristupi harmonizaciji krivičnog zakonodavstva na nivou cijele Bosne i Hercegovine».
Odlazeći ministar pravde BiH, Slobodan Kovač, je u oproštajnom intervjuu za Justice Report također naglasio da bi harmonizacija zakona trebala biti prioritet novih vlasti.
Prošle sedmice je novo izabrani predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Nikola Špirić, najavio da će jedan od prioriteta njegove vlade biti reforma krivičnog zakonodavstva na državnom nivou.
Zahtjev da se optuženima za ratne zločine pred državnim sudom sudi prema zakonu koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja navodnih zločina više puta je pokrenut od početka rada Suda BiH.
Advokati odbrane insistiraju da njihovi klijenti nisu ravnopravni pred zakonom i da se tako krše njihova osnovna prava.
Pozivaju se na Evropsku konvenciju o ljudskim pravima koja propisuje da se niko neće smatrati krivim za krivično djelo koje nije bilo definisano zakonom u vrijeme izvršenja.
Evropska konvencija također propisuje da izrečena kazna neće biti teža od one koja se primjenjivala u vrijeme izvršenja krivičnog djela.
Branioci Abduladhima Maktoufa, prvog optuženog i osuđenog pred Sudom BiH za ratne zločine, žalili su se na primjenu novog zakona i Ustavnom sudu BiH, ali je žalba odbijena zbog nepostojanja dovoljno argumenata, kako je obrazloženo.
Advokati su odlučni i žalbu će uputiti i Sudu za ljudska prava u Strazburu pred kojim bi i mogli dobiti parnicu, prema mišljenju nekih stručnjaka.
Sud BiH je ovaj problem razmatrao kroz žalbe odbrana Maktoufa i Dragoja Paunovića, kojem je također izrečena pravosnažna presuda, i u oba slučaja ih odbio.
Advokati Paunovića su se žalili jer je njihov branjenik optužen za zločin protiv čovječnosti, djelo koje nije definisano u zakonu SFRJ.
U odluci Apelacionog vijeća nakon potvrđivanja presude Dragoju Paunoviću stoji da Vijeće smatra da je zločin protiv čovječnosti «imperativni princip međunarodnog prava», te da je «nesporno da su1992. godine zločini protiv čovječnosti bili sastavni dio međunarodnog običajnog prava». (vidi http://www.bim.ba/bh/38/10/1695/ )
U toklu prošle godine optuženi za ratne zločine pred Sudom BiH su se, također grupno, žalili Ustavnom sudu zbog primjene novog krivičnog zakona.
Ustavni sud je i tu žalbu odbio. U obrazloženju stoji da se ovaj sud ne može oglasiti dok je postupak još u toku, odnosno dok ne bude pravosnažno okončan.
Ni ombudsmeni za ljudska prava ne žele se oglašavati o zahtjevu štrajkača. Za Justice Report, Safet Pašić, državni Ombudsmen, kaže da su dobili pismo od pritvorenika, te na njega kratko odgovorili.
«Rekli smo da se Ombudsmeni ne smiju miješati u sudsko procesuiranje, ali ako pritvorenici smatraju da se time krše njihova prava da mogu poslati žalbu na prvostepenu presudu i to može dalje ići do Ustavnog suda, što je posljednja instanca», rekao je Pašić za JusticeReport.
«Sud ima svoju samostalnost kada su procesuiranja u pitanju, a to nije nadležnost Ombudsmena.»
Fahrija Karkin, predsjednik Advokatske komore Kantona Sarajevo, i jedan od branilaca nekih od pritvorenika koji su stupili u štrajk, kaže da su njihovi zakoni legitimni.
«Moj branjenik Željko Lelek je također u štrajku i smatram da su štrajkači u pravu. Treba se primjenjivati Zakon koji je bio na snazi u vrijeme kada je krivično djelo učinjeno, ali ako dođe na snagu novi Zakon trebao bi se primjeniti onaj koji je blaži za osumnjičenog», rekao je Karkin za Justice Report.
Serdarević, koji brani Momčila Mandića, kaže da zahtjev smatra opravdanim.
«Zakon je jasan i u njemu piše da će se primjenjivati zakon koji je bio na snazi u vrijeme kada je krivično djelo učinjeno, ali ako dođe na snagu novi Zakon da će se onda primjenjivati onaj koji je blaži, a to je u ovom slučaju Krivični zakon SFRJ. No, Ustavni sud će donijeti krajnju odluku», rekao je Serdarević.
Mirna Mekić je novinarka JusticeReport-a. [email protected]
