Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je u srijedu predložilo Sudskom vijeću da kao dokaze protiv 11 optuženih za genocid u Kravici usvoje pravosnažne i jednu nepravosnažnu presudu koje su donesene pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ).
Tužilaštvo je predložilo da presude budu unesene kao potkrepljujući dokazi za činjenice koje su već uvedene u toku dokaznog postupka. Iako Tužioci nisu pročitali o kojim je presudama riječ, u toku rasprave o ovom prijedlogu, odbrane su navele da se radi o presudi protiv Momira Nikolića (27 godina zatvora), Dragana Obrenovića (17 godina), Miroslava Deronjića (10 godina zatvora), Radislav Krstića (35 godina zatvora), te nepravosnažnu presudu protiv Vidoja Blagojevića(18 godina).
Sve presude su izrečene pred MKSJ za učešće u, između ostalog, masakru oko 8.000 Bošnjaka u i oko Srebrenice u julu 1995. godine.
Ove presude su, prema riječima tužilaca Kwai Hong Ipa i Ibre Bulića, važne zbog tačke četiri optužnice protiv 11-orice u kojoj su navodi o svim učesnicima napada na Srebrenicu u julu 1995. godine, na čelu sa generalom Ratkom Mladićem, a u kojima se 11 optuženih opisuju kao pomagači u pripremanju i činjenju genocida.
«Osim presude za Vidoja Blagojevića, koja nije pravosnažna, za ostale tražimo da se uvrste kao materijalni dokazi, jer su one u kontekstu utvrđenih činjenica koje su već prihvaćene», kazao je Kwai Hong Ip.
Odbrane su se usprotivile unošenju presuda u dokaze.
«Nema potrebe da se dodatno potkrepljuju već prihvaćene činjenice», kazala je Ozrenka Jakšić, braniteljica prvo optuženog Miloša Stupara.
Neki od advokata su tvrdili da Krivični zakon BiH ne dopušta unošenje presuda kao dokaze.
«Činjenice iz presuda ili optužnica se mogu uvrstiti, ali nezakonito je da se cijele presude uvrste kao materijalni dokazi», rekao je Sudskom vijeću Miloš Perić, advokat Branislava Medana, a većina advokata se složila s njim.
Naime, prema odrednicama Krivičnom zakonu BiH, nakon saslušanja stranaka Sud može odlučiti o prihvatanju kao dokaza činjenice koje su već pravosnažno utvrđene pred MKSJ, ili odlučiti o prihvatanju pismenih dokaznih materijala ako su bitni za postupak koji se vodi pred Sudom BiH.
Hilmo Vučinić, predsjedavajući Sudskog vijeća, kazao je kako će o ovom prijedlogu biti odlučeno naknadno.
Veliki broj dokaza iz Haškog tribunala koje Tužilaštvo BiH namjerava uvrstiti kao materijalne dokaze će neko vrijeme morati sačekati zbog toga što Tužilaštvo nije znalo odgovoriti na pitanje Sudskog vijeća da li su u trenutku prikupljanja dokaza u MKSJ radilo o kopijama ili originalima.
«Mi smo poslali dopis MKSJ, ali ćemo na to morati sačekati dvadesetak dana», kazao je Ibro Bulić.
astavak suđenja je 16. novembra 2006.godine.
