Državni sud u predizbornoj kampanji

Prvi put odkada je počeo sa radom Odjel za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine, pojedini domaći političari javno su postavili pitanje nepristrasnosti i neovisnosti ove institucije.

Oštre kritike upućene Sudu i Tužilaštvu BiH natjerale su predstavnike međunarodne zajednice, ali i neke sudije, da reaguju i upozore građane da se radi o političkoj predizbornoj retorici, kakvu moraju prozrijeti.
U mjesecu pred opće izbore, koji će se održati 1. oktobra u cijeloj Bosni i Hercegovini, neki od kandidata upućuju oštre kritike na rad Suda BiH i njegovog Odjela za ratne zločine.

Naime, pojedini političari tvrde da se ova institucija pretvorila u politički sud na kojem se procesuiraju samo pripadnici jednog naroda.

Nezavisne institucije, kao i neke sudije i predstavnici međunarodne zajednice, ovakve kritike odbacuju tvrdeći da nemaju uporišta u realnosti.

SLOBODNE PROCJENE

Odjel za ratne zločine pri Sudu BiH počeo je sa radom u martu 2005. godine. Od tada je podignuto 18 optužnica za ratne zločine. U prošloj godini, od januara do kraja decembra, potvrđeno je šest optužnica za ratne zločine protiv 16 optuženih.

Od početka rada Odjela za ratne zločine, izrečena je jedna punosnažna presuda i to Abduladhimu Maktoufu (pet godina) za zločine nad civilima sa područja općine Travnik, i tri koje su još u procesu žalbe i to Dragoju Paunoviću (20 godina), Bobanu Šimšiću (pet godina) i Neđi Samardžiji (13 godina).

Prvi put od osnivanja Odjela zaratne zločine, Suda i Tužilaštva BiH, političari na ovakav način kritikuju rad ovih institucija.

Najoštriju kritiku na račun rada Suda BiH uputio je krajem augusta iz Banja Luke Nikola Špirić, član Izvršnog odbora stranke Saveza nezavisnih socijal demokrata (SNSD) i poslanik u Domu naroda BiH. Prema njegovim tvrdnjama, suđenja za ratne zločine koja se dešavaj upred Sudom BiH «nemaju funkciju pomirenja između naroda».

«Više od 90 posto osoba kojima setrenutno sudi na Sudu BiH, pod sumnjom da su počinili ratne zločine, su Srbi», rekao je Špirić.

«Ukoliko se broj slučajeva koji se trenutno procesuiraju u spomenutoj instituciji, a koji će uskoro iznositi približno 21.000, pomnoži sa brojem članova porodica tih osoba, dobije se brojka od skoro 100.000 ljudi koji mrze svoju državu ili je se boje, što je atomska bomba za integritet države Bosne i Hercegovine», smatra Nikola Špirić.

Špirić javnosti nije pojasnio cifru od 21.000 optuženih koji će se prema njegovim tvrdnjama uskoro naći pred Odjelom za ratne zločine.

Dio međunarodnih organizacija, koje promatraju suđenja optuženima za ratne zločine, procjenjuju da treba istražiti oko 13.000 predmeta. Da bi se tako veliki broj slučajeva istražio, procjena je, potrebno je deset do 20 godina. Za procesuiranje bi bilo potrebno višestruko više vremena.

Nedavno je britanski Odjel za međunarodni razvoj u BiH (DFID) objavio studiju o stanju u bosanskohercegovačkim zatvorima u kojoj stoji da će na državnom nivou u narednih nekoliko godina moglo biti procesuirano oko 200 zatvorenika, od čega 93 za ratne zločine.

Nakon poslanika Špirića, rad Suda i Tužilaštva komentarisao je javno i Milorad Dodik, predsjednik SNSD i premijer RS, koji je zaprijetio da će po završetku izbora «razmotriti povrat nadležnosti koje je Republika Srpska prenijela na Sudi Tužilaštvo BiH».

«Veoma sumnjamo u ispravnost rada Tužilaštva», kazao je Dodik.

Izjavu Milorada Dodika opovlačenju nadležnosti RS datih Sudu i Tužilaštvu komentarisao je Ured Visokog Predstavnika (OHR) napominjući da entiteti nisu prenijeli nadležnosti na ove dvije državne institucije.

“Zakon o Sudu BiH i Zakon o Tužilaštvu BiH doneseni su na osnovu Ustava BiH, koji jasno određuje da je rješavanje određenih kriminalnih radnji odgovornost države«, rekla je Ljiljana Radetić glasnogovornica OHR-a u Banjoj Luci.

Dodik je ostao pri izrečenim kritikama dodajući da ljudi iz RS jesu učestvovali u donošenju zakona o Sudu BiH i Tužilaštvu BiH, te da imaju pravo reagirati «ukoliko te funkcije nisu na zadovoljstvo svih u BiH».

REAKCIJE SUDIJA

Izrečeni stavovi političara iz Republike Srpske naišli su na pojedinačne reakcije u Federaciji BiH.

Hasan Balić, kandidat za Parlamentarnu skupštinu Narodne stanke radom za boljitak, uključio se u prepirku koja se za sada vodi uglavnom preko stupaca dnevne štampe u BiH.

Balić je rekao da su izjave kojima se osuđuje Sud BiH «uvredljive za sve građane Bosne i Hercegovine», bez obzira na to koje su nacionalnosti.

«Na Sudu BiH nikome se ne sudi zato što je pripadnik nekog određenog naroda, već se procesi vode protiv osoba za koje postoje osnovane sumnje da su počinili ratne zločine», rekao je Balić.

Reagirao je i Slobodan Kovač, Ministar pravde Bosne i Hercegovine, koji je rekao kako ćese moguće nepravilnosti u radu Suda i Tužilaštva BiH, moći uočiti tek nakon što ove institucije predaju svoje izvještaje o radu za 2005. godinu Parlamentu BiH.

Međutim, Zakon o Sudu BiH i Zakon o državnom tužilaštvu, ne predviđaju da ove institucije podnose izvještaje o svom radu bilo kojoj instituciji, što je jedan od uslova za njihovu potpunu nezavisnost.

«Ne mogu komentirati stanje na osnovu novinskih članaka i izjava političara. Zato smatram kako je neophodno da Sud i Tužilaštvo BiH dostave svoje izvještaje. Tek tada, na osnovi egzaktnih pokazatelja, poslanici bi mogli procijeniti da li u tim institucijama nešto nefunkcionira», pojasnio je Kovač predstavnicima medija.

Tužilaštvo i Sud BiH nisu reagovali na političke napade u medijima. Čelnici obje institucije postigli su načelan dogovor da ne komentarišu izjave političara koji imaju, kako je naglašeno, dnevnopolitički karakter.

Dvojica stranih sudija, Finn Lynghjemiz Norveške i Manfred Dauster iz Njemačke odlučila su putem otvorenog pisma medijima izreči svoj stav.

Lynghjem i Dauster tvrde da u postupcima koji se vode pred Sudom BiH pripadnost određenoj etničkoj grupi nema nikavog utjecaja na presudu, niti ima ikakvu važnost za sudije i tužioce. «Ono što je jedino važno je da li je krivično djelo počinjeno», stoji u pismu.

Nagovještavajući da su izjave političara iz RS insiprisane predstojećim izborima, sudije konstatuju kako je žalosno što moraju primijetiti «da neki od političara iz ograničenih i sebičnih pobuda pokušavaju prebaciti težište sa realnosti i onoga što je stvarna nadležnost Suda BiH i nastoje ga prikazati kao pristrasno i nesamostalno tijelo koje je usmjereno na krivično gonjenje pripadnika samo jedne etničke grupe».

SUD ZATVOREN ZA JAVNOST

Odbacujući žustro navode političara koji su uputile kritike radu Suda BiH, nazivajući izgovoreno «lažima» i «potpunim besmislicama», Finn Lynghjem i Manfred Dauster izražavaju nadu da su građani u stanju shvatiti pozadinu ovakvih izjava «koje imaju skrivene političke ciljeve».

«Jedan od tih skrivenih ciljevaje i ukidanje jedne veoma osjetljive institucije kao što je Sud BiH», navodi se u pismu uz konstataciju da se postojanje neovisnog i nepristrasnog državnog suda «ne uklapa u lažnu sliku stvarnosti koju određeni političari obećavaju svojim biračima».

Da je riječ o pred izbornoj kampanji mišljenja je i Mirsad Tokača, direktor Istraživačko dokumentacionog centra u Sarajevu (IDC). Komentarišući navode koji se sve češće čuju u javnosti, Tokača za Justice Report kaže da su po njegovom mišljenju «optužbe upućene od političara iz Republike Srpske ništa drugo nego politička predizborna manipulacija ljudi».

S druge strane, Branko Todorović, predsjednik Helsinškog komiteta RS, smatra da sami Sud i Tužilaštvo snose dio odgovornosti za napade ovakve vrste.

Prema Todoroviću, uzroci optužbi leže u činjenici da su Sud i Tužilaštvo BiH naprasno prekinuli sa praksom otvorenosti prema javnosti u svom radu.

«Jednostavno je došlo do blokade u saradnji i sa medijima, nevladinim organizacijama i običnim građanima», rekao je Todorović za Justice Report.

»Ljudi zbog nedostatka informacija imaju osjećaj da te institucije više ne služe pravdi, što odmah otvara mogućnost političarima da politiziraju informacijama i koriste ih usvoje svrhe», zaključio je predsjednik Helsinškog komiteta RS.

Maja Milavić je novinarka BIRN-ovog Justice Report-a.