Ponedjeljak, 30 juna 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Mujo Abaz, bivši logoraš iz Vogošće čije mučenje je stavljeno na teret Draganu Damjanoviću, svjedočio je danas o torturi koju je preživjeo 1992. godine.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine tereti Dragana Damjanovića za zločine počinjene u naselju Vogošća, kraj Sarajeva, 1992. godine. Pored ostalog, Damjanoviću se na teret stavlja da je 30. augusta 1992. godine mučio jednog od zatočenika logora Planjina kuća tako što ga je «sjekao nožem po lici, urezujući krst» a potom ga natjerao da jede hranu po kojoj je curila njegova vlastita krv.

Abaz je na ročištu u ponedjeljak potvrdio ove navode optužnice.

Svjedok je ispričao kako je 18. maja 1992. godine, zajedno sa brojnim drugim Bošnjacima iz Vogošće odveden u logor Planjina kuća.

«Morali smo se svako jutro javljati na jedan od punktova u Vogošći. Potom smo bivali raspoređeni na radne obaveze, ja najčešće umjesto Ravne», rekao je Abaz dodajući da su ih tokom rada čuvali srpski vojnici.

Dana 30. augusta, optuženi Damajnović, kako je rekao Abaz, mu je prišao uoči ručka i naredio mu da sjedne ispred njega.

«Izvadio je tri bajoneta i isjekao mi čelo. Krv je počela teći. Natjerao me da nagnem glavu nad tanjir sa supom koju sam kasnije jeo i morao sam svu da popijem», rekao je svjedok. Ožiljci na čelu Muje Abaza i danas se primjete.

Poslije toga, Damjanović je otišao i svjedok ga nije vidio do danas u sudnici gdje ga je identifikovao.

Krajem oktobra 1992. Abaz je zajedno sa porodicom oslobođen i napustio je Vogošću.

Nastavak suđenja je 18. jula.

Najčitanije
Saznajte više
Domaće institucije trebaju preuzeti veću odgovornost u procesu pronalaska nestalih
Traganje za nestalim osobama je investicija u budućnost, a Bosna i Hercegovina treba osnažiti svoje kapacitete i osamostaliti se na putu ka pronalasku onih za kojima se više od tri decenije nakon ratnih sukoba traga, rečeno je tokom panel-diskusije o potrazi za nestalim.
Dijeljenje provjerenih činjenica o genocidu kao očuvanje sjećanja na Srebrenicu
Memorijalni centar Srebrenica je, povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida, objavio publikaciju “Naša priča, naše obećanje“ u kojoj su navedene informacije o historijskom kontekstu pada Srebrenice i genocidu počinjenom u zoni koju su Ujedinjene nacije proglasile sigurnom.