Za neometan rad Suda BiH do 2009. godine potrebno 43 miliona eura

Na donatorskoj konferenciji, koja će se održati u petak 31. marta u Briselu, predstavnici Vijeća ministara i Suda BiH pokušat će obezbjediti više od 43 milion eura potrebnih za razvoj i rad Suda u naredne tri godine.

Riječ je o iznosu, koji je prema procjenama stručjaka, neophodan da bi Sud i Tužilaštvo BiH postali potpuno domaće institucije koje će procesuirati najteža kršenja ljudskih prava i organiziranog kriminala

Svoje prisustvo na dontorskoj konferenciji koju organizira Ured registrara u Briselu, već su potvrdile vlade nekoliko desetina zemalja iz cijelog svijeta, među kojima su i zemlje koje su do sada dale značajn doprinos uspostavi Suda, SAD, Velika Britanija, Austrija, ali i EU.

U ime BiH potencijalnim donatorima obratiti će se predsjedavajući Vijeća ministara Adnan Terzić, predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso, ministar pravde Slobodan Kovač i šef ureda registrara Suda BiH Michael Th Johnson.

«Prije skoro tri godine, 2003. u Hagu je održana prva donatoraska konferencija» kaže za Justice Report Michael Th. Johnson koji će se 31. marta zadnji put pojaviti u ulozi šefa Ureda registrara. «Na toj donatorskoj konferenciji međunarodna zajednica se obavezala da će dati 16 miliona eura za prve dvije godine finansiranja petogodišnjeg projekta, dakle 2005. i 2006. godina. Cilj ovogodišnje konferencije je posjetiti donatore na njihovu obavezu, pokazati im budžet za naredni period i upoznati ih sa onim što smo postigli do sada».

Za sada postoje obećanja nekih vlada da će nastaviti pomagati instituciji Suda BiH. Tu su prije svega Norveška, Kanada, Holandija i Velika Britanija. Najveći donatori do sada bile su vlade SAD i Velike Britanije.

Jeftinije od Haga

Registrar Johnson ne očekuje veće poteškoće na donatorskoj konferenciji. Jedan od razloga za takav stav leži u činjenici, koje je međunarodna zajednice svjesna, da Sud BiH iziskuje mnogo manje finansijskih sredstava nego Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju (MKSJ).

«Međunarodna zajednica plaća 125 miliona eura godišnje kako bi procesuirali slučajeve u tri sudnice u Hagu» kaže za Justice Report Johnston.

Od 1994. godine, kada je počeo sa radom Tribunal u Hagu, do 2005. godine međunarodna zajednica je investirala 812 miliona eura.

Prema dostupnim podacima, na šestomjesečni proces na Sudu BiH utroši se pet posto od onoga koliko za isti period bude utrošeno u jednom procesu pred MKSJ. Preciznije, u prosjeku jedan slučaj u Hagu košta 26 miliona eura. Na Sudu BiH oko 600.000 eura.

Prema sadašnjim procjenama, prosječna dužina trajanja jednog procesa u BiH trebala bi biti pola godine. Sud radi sa 12 tužilaca od čega je osam domaćih i četiri stranca. Prema sadašnjem planu tužilaštvu bi se u narednom periodu mogla priključiti još dva strana tužioca.

Broj radnih mjesta, kako domaćih tako i stranih, će se mijenjati svake godine. Umanjivat će se broj stranaca i povećavati broj domaćih uposlenika, da bi sa okončanjem procesa tranzicije Sud BiH bio potpuno domaća institucija oslonjena na drzavni budžet.

U naredne tri godine, odnosno do 2009. godine, pri Odjelu za ratne zločine trebalo biti procesuirano 98 slučajeva, dok bi Odjel za organizovani kriminal mogao privesti kraju 130 slučajeva s obzirom da ne rijetko u jednom slučaju pred ovim odjelom biva optuženo više osoba.

Veoma važna investicija u skoroj budućnosti je izgradnja zatvora čiji kapacitet će biti 300 ležajeva. Prema riječima ministra pravde BiH Slobodna Kovača, izgradnja bi mogla početi već u narednih šest mjeseci i trajati godinu dana. Ukupni troškovi prelazit će 14 miliona eura.

Zatvorom će upravljati i u njemu raditi isključivo građani BiH, a stranac će biti postavljen u službi konsultanta, kakav je slučaj i danas u pritvorskoj jedinici. Za normalno funkcionisanje zatvora bit će potrebno oko 250 službenika, broj u kojem nije obuhvaćeno administrativno i pravno osoblje.

Upravljanje novcem

Pojašnjavajući potrebu za izgradnjom novog zatvora, ministar Kovač je rekao da su sadašnji zatvorski kapaciteti u BiH nedovoljni. Kaznu u ovom zatvoru će izrdžavati osobe koje osudi Sud BiH, uključujući i osuđene za ratne zločine. Tužilaštvo BiH je dalo procjenu da će oko 200 biti na izdržavanju dugotrajnih kazni u narednih 10 godina.

Zatvor bi trebao bit lociran u Istočnom Sarajevu.

Angažovanje stranih stručnjaka na Sudu BiH, priznaje Michael Johnson, do sada je bio, a ostat će u skoroj budućnosti, najveći trošak.

«Ako stranci koji su ovdje posjeduju kvalitet, to je mali trošak» tvrdi registrar.

Prema dostupnim podacima, od ukupnih troškova do sada čak 24 posto otpada na troškove međunarodnog kadra.

Iako ubjeđen da će stranci održati svoja obećanja o finansijskoj pomoći ovoj instituciji, Johnson ističe da se brine kako će biti vođen proces ostvarivanja obećanja s obzirom na neriješeno pitanja oko daljeg funkcionisanja Ureda registrara. (vidi Justice Report br. 3)

«Jedno je obećati, drugo ispuniti obećanje» kaže Johnson. «Neophodno je obezbjediti protok novca, tako da je novac dostupan onda kad je potreban. U ovom slučaju, taj proces je drugačiji nego što je uobičajeno. Teško je raditi u opcijama kada govorimo o toma da će recimo u dvije sedmice Austrijanci dati pola miliona, za dva mjeseca Amerikanci dva miliona, za šest mjeseci Skandinavci će poslati trojicu sudija itd. Takvim procesom je teško rukovoditi. Uz to, to nije obaveza kojom bi trebao upravljati sud ili ured tužilaštva, ili čak ministarstvo finasija. Zato je uspostavljen ured registrara».

Ured registrara se počinje gasiti Johnsonovim odlaksom 31. marta. Plan o tranziciji ovog ureda koji je dostavljen Uredu visokog predstavnika još u decembru prošle godine, nije odobren, a novi za sada ne postoji te u ovom trenutku nije jasno kako će se vršiti upravljanje novcem.