Članak

Šaran i ostali: U Podvranu nije bio logor

23. Augusta 2017.17:15
Svjedoci Odbrane Jadranaka Šarana smatraju da kuće u kojima je bilo smješteno civilno stanovništvo u naselju Podvran (općina Bosanska Krupa), prema njihovom mišljenju, nisu bile logor.

Džemaludin Čaušević, nekadašnji pomoćnik komandanta za moral u 511. brigadi, prisjetio se da je učestvavao u akciji oslobađanja Bosanske Krupe 17. septembra 1995. godine, u kojoj je, između ostalih, učestvovala i policija.

Prema njegovim riječima, nakon oslobođenja zatečeno je civilno stanovništvo koje je vojska predavala civilnim vlastima kako se “ne bi dešavalo nešto što nije humano”. Naveo je da misli da je policija prvih dana te civile smještala u Jasenicama, a poslije u Podvran.

“Tu je bilo nekoliko čitavih kuća i tu su prebačeni zbog sigurnosti”, kazao je svjedok, dodavši da je tu dolazio službeno i misli da to nije bio logor s obzirom da nisu bili ograđeni, a mogli su i izlaziti jer je neke sretao u gradu.

Tužilaštvo BiH optužilo je Jadranka Šarana, Samira Šabića i Zijada Kadića za ubistva i nečovječno postupanje prema stanovništvu srpske i hrvatske nacionalnosti na području Bosanke Krupe. Prema optužnici, Šaran je bio načelnik Stanice javne bezbjednosti (SJB) u Bosanskoj Krupi, Šabić komandir Policijskog odjeljenja u Jasenici, a Kadić policajac.

Drugi svjedok, Husnija Avdagić, potvrdio je da je Bosanska Krupa nakon oslobađanja izgledala “kao Hirošima”, pojasnivši da je nije bilo struje, ni vode, te je život bio svima otežan.

Svjedok je naveo da mu je poznato da je jedan broj civila koji se našao na prostoru borbenih dejstava, “s obzirom da nije bilo uslova da se vrate svojim kućama”, smješten u kućama u Podvranu, te da su se o njima brinule civilne vlasti. Naglasio je da “nema govora da je to bio logor”, te da su uslovi za stanovanje bilo gdje bili skoro nemogući. Avdagić je istakao da su ratni zarobljenici izmješteni u njima predviđen centar.

On je naveo da je brigu bezbjednosti svih građana vodila policijska stanica u Bosanskoj Krupi, te pojasnio da je civilima u Podvranu bila potrebna policijska zaštita zbog opasnosti da neko od boraca ili povratnika izvrši napad zbog odmazde.

“Mislim da je bilo nužno da budu bezbjedni, ali nije to bila stalna straža”, izjavio je Avdagić, pojasnivši da je bila obaveza da se ti civili povremeno obilaze, kao i drugi građani.

Dedo Bešić je kazao da je prilikom oslobađanja Bosanske Krupe, Armija BiH nailazila na srpske civile gdje su bila borbena dejstva, te ih je predavala policiji u Jasenici zbog zaštite. Pojasnio je da su nakon izvjesnog vremena ti civili prebačeni u dvije kuće u Podvranu, gdje je išao posjetiti Joju Jeleča, kako bi mu odnio hranu i ponudio svoju pomoć.

Bešić je istakao da je Joja sa suprugom dolazio posjetiti njegovu majku, te da mu je u razgovoru spominjao Srbina po nadimku Kemo, koji je “malo pio, maltretirao i dosađivao”.

“Savjetovao sam mu da se obrati policiji da ih zaštiti. Čak sam spominjao i Šarana”, rekao je svjedok, dodavši da nije imao informaciju da je tim ljudima bilo zabranjeno kretanje, te istakao da misli da im je blizina policije davala sigurnost.

Suđenje će se nastaviti 6. septembra.

Lamija Grebo