Članak

Kravica: Neuračunljivost optuženih glavni adut odbrane

10. Marta 2006.02:46

This post is also available in: English

Početak glavnog pretresa jedanaestorici bosanskih Srba optuženih za ratne zločine počinjene u julu 1995. godine na području općine Srebrenica, najavljen je za 4. maj 2006. godine.

Predsjedavajući Vijeća sudija Hilmo Vučinić, zajedno sa još dvoje stranih sudija koji čine Vijeće u ovom slučaju, pristali su udovoljiti zahtijevima jedanaestoro branilaca koji smatraju da vrijeme koje su do sada imali za pripremu odbrane nije dovoljno s obzirom na kompleksnost slučaja.

Tužilac Ibro Bulić najavio je da će pored 45 svjedoka i ostalih dokaza do sada prikupljenih u BiH, u pretresnom postupku priložiti i činjenice utvrđene pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), odnosno izjave koje je tamošnje Tužilaštvo uzelo od svjedoka i optuženih.

Negodujući zbog te mogućnosti, koja je zagarantovana Zakonom o ustupanju predmeta sa MKSJ, branioci su iznijeli da je usvajanje izjava datih Tužilaštvu u Hagu kao činjenica za ovo suđenje “neprihvatljivo”.

Glavni argument za odbranu bio je “opći princip neposrednosti izvođenja dokaza” garantovan, prema njihovim riječima, postojećim Zakonom o krivičnom postupku u BiH.

“Principijelno osporavam sve te činjenice jer se njima neke stvari prejudiciraju, pa ne znam šta bi bila poenta ovog suđenja” rekao je Vijeću advokat Stanko Petrović, branilac optuženog Dragiše Živanovića.

Advokati odbrane izrazili su sumnju da je postojanje Zakona koji to omogućava protuustavno.

Odbrane su najavile da će ukoliko izjave budu usvojene kao činjenice, tražiti unakrsno ispitivanje onih koji su izjave davali, za što imaju mogućnost, a što znači da bi tražili pojavljivanje pred ovim Sudskim vijećem i Radomira Borovčanina, Dragana Obrenovića, Miroslava Deronjića i drugih koji su bili predmetom istraga haškog Tužilaštva.

Advokati odbrane žalili su se i na prednost Tužilaštva kada je materijalna situacija u pitanju, navodeći nedostatak materijalnih sredstava kao jedan od razloga za nedovoljnu pripremljenost za početak suđenja.

Odbrana je pomenula i da je optuženima ugroženo pravo na “jednakost i fer suđenje” koji su zagarantovani kako domaćim zakonima tako i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Žalili su se da optuženi nisu imali pristup dokazima Tužilaštva, na što imaju pravo.

Vijeće je odbacilo ove primjedbe riječima da “nema povrede prava na odbranu”, te da je braniocima omogućen pristup svim dokaznim materijalnima kojima raspolaže Tužilaštvo, što su mogli dostaviti i svojim branjenicima.

“Prema troškovima koji su podneseni, možemo zaključiti da je bilo sasvim dovoljno kontakata između branilaca i klijenata” rekao je predsjedavajući sudija Vučinić.

Većina advokata odbrane najavila je uvođenje vještaka neuropsihijatara i balističara, što im je odlukom Sudskog vijeća i omogućeno.

Todor Todorović, branilac Petra Mitrovića, zahtjev za pozivanjem vještaka neuropsihijatra obrazložio je sumnjom u zdravlje svog klijenta.

“On je sa 14 godina pao sa konja i bio bez svijesti nekoliko sati,” rekao je Todorovič.

“Posljedica toga je da čak nije bio sposoban za služenje vojske, a danas često ima jake glavobolje te probleme sa pamćenjem i koncentracijom…Ili kako moj klijent kaže: ‘Kada me glava zaboli nije mi ni do čega’,” rekao je branilac Petra Mitrovića.

Odbrana je zahtijevala da se suđenje odvija tri puta sedmično. Obrazlažući ovakav zahtijev braniteljica Miloša Stupara, Ozrenka Jakšić rekla je kako svi branioci imaju “druge profesionalne i porodične obaveze” sem slučaja pred Sudom BiH. Sudsko Vijeće je prihvatilo ovaj zahtijev.

Tužilaštvo će imati dva do tri mjeseca za iznošenje dokaza, što odbrani daje i dodatno vrijeme za prikupljanje dokaza, rečeno je u sudnici.

Inače, zahtjeve odbrane da se produži period do početka suđenja, tužilac Bulić je kritično prokomentarisao.

“Potrebno je što prije početi pretres jer svako odlaganje je u funkciji odugovlačenja i isticanja vremena ostanka optuženog u pritvoru” rekao je Bulić.

Zakon propisuje da nakon potvrđivanja optužnice pritvor može trajati najduže jednu godinu. Ako u roku od jedne godine ne bude izrečena prvostepena presuda, pritvor se ukida i optuženi pušta na slobodu.

Zakon već izaziva negodovanje među pravnim stručnjacima i organizacijama koje nadgledaju tok suđenja optuženima za ratne zločine.

Kako BIRN saznaje, nedavno su neke od organizacija uputile i inicijativu za promjenom ovog zakona uz opravdanje da će mnoga suđenja, zbog svoje kompleksnosti i osjetljivosti, trajati veoma dugo.

Neki pravni stručnjaci izražavaju sumnju da će branioci pokušavati odugovlačiti suđenja, a kako bi istekao zakonom predvižen rok o trajanju pritvora.

Kako Tužilaštvo, tako i odbrana se slažu da će suđenje jedanaestorici optuženih za zločine počinjene u Srebrenici trajati mjesecima.

Vijeće će razmatrati i zahtijev branilaca da im budu dodjeljenji “dodatni branioci”, a odluka koja bude donešena ubuduće će se odnositi na sve slučajeve pred Sudom BiH.

Na vlastito insistiranje Vijeću se obratio i optuženi Milenko Trifunovič žaleći se kako su pritvorenicima onemogućene “slobodne posjete“ uz obrazloženje da “nema prostorija”.

Trifunović je uputio i pitanje Vijeću: “Ko nama ovdje sudi? Sud ili novinari koji nas svakako nazivaju i pišu o srebreničkoj grupi?”

Sudija Hilmo Vučinić odgovorio je savjetom: “Zna se da je Sud jedini nadležan da sudi nekome. A vama mogu dati savjet – nemojte čitati novine!”

Optužnica – potvrđena 19. decembra 2005. godine pred Sudom BiH – tereti Miloša Stupara, Milenka Trifunovića, Petra Mitrovića, Branu Džinića, Velibora Maksimovića,Aleksandra Radovanovića, Slobodana Jakovljevića, Miladina Stevanovića,  Dragišu Živanovića i Branislava Medana da su “bili članovi i svjesni učesnici udruženog zločinačkog poduhvata koji je imao za cilj žene i djecu prisilno premjestiti iz srebreničke enklave…te zarobiti, zatočiti, po prijekom postupku streljanjem pogubiti, ukopati i nanovo zakopati hiljade muškaraca i mladića Bošanjaka”.

 

Povezani članci

This post is also available in: English