Interpol raspisao potjernicu za Zoranom Adamovićem

Adamović je, kako stoji u optužnici koju je Sud BiH potvrdio prošle godine, vršio progon civilnog bošnjačkog i hrvatskog stanovništva učestvujući u njihovim ubistvima, prisilnom nestanku te drugim nečovječnim djelima.

“U optužnici se navodi da je optuženi, skupa s drugim pripadnicima VRS-a, u ljeto 1992. godine učestvovao u ubistvu četiri civila bošnjačke nacionalnosti u mjestu Gornji Kamičak, da je učestvovao u prisilnom nestanku jednog civila bošnjačke nacionalnosti u mjestu Krasulje, kao i u nezakonitom privođenju, zlostavljanju i ranjavanju jedne osobe iz grupe civila bošnjačke nacionalnosti u mjestu Donji Kamičak”, saopćeno u januaru 2018. iz Tužilaštva BiH.

U tom saopćenju navedeno je da je Adamović državljanin Srbije.

Optužnica protiv Adamovića podignuta je i potvrđena u januaru prošle godine, a suđenje u ovom predmetu nije bilo počelo pred Sudom BiH.

Države regiona ne izručuju osobe koje je za ratne zločine optužilo Tužilaštvo BiH, a u Srbiji se nalazi više od deset osoba koje je bosanskohercegovačko pravosuđe optužilo ili osudilo za ratne zločine.

Među njima je i Novak Đukić, koji je pred Sudom BiH proglašen krivim da je, kao komandant Taktičke grupe “Ozren” VRS-a, 25. maja 1995. naredio artiljerijskom vodu da iz topova granatira grad Tuzlu, usljed čega je došlo do masakra na Kapiji, kada je ubijeno više od 70 osoba.

U februaru 2014. on je pušten iz zatvora nakon što je Ustavni sud BiH – zbog pogrešne primjene zakona – ukinuo presudu kojom je bio osuđen na 25 godina zatvora. Sud BiH je u junu 2014. Đukiću smanjio kaznu na 20 godina, a njegov branilac je nekoliko dana kasnije obavijestio Sud BiH da je osuđeni na liječenju u Srbiji.

Potjernica za Đukićem raspisana je u oktobru 2014. jer se nije odazvao pozivu za izvršenje kazne, nakon čega je od Srbije zatraženo preuzimanje presude.

Viši sud u Beogradu je nekoliko puta odgađao ročište na kojem je trebalo biti razmatrano preuzimanje izvršenja 20-godišnje zatvorske kazne.