This post is also available in:
Prvog dana suđenja Florence Hartmann, Bruce A. MacFarlane, amicus curiae Tribunala u Haagu, saslušao je dva svjedoka i iznio dokumente kojima želi dokazati da je optužena namjerno u javnost iznijela podatke koji su bili tajni.
“Ovo nije slučaj o užasnom ratu koji se desio u bivšoj Jugoslaviji. Nije ni o neprijateljstvima koja su se tamo dešavala. Nije ni o tome koga kriviti za sve to. Niti o politici ni o regionu”, rekao je MacFarlan u uvodnim riječima.
Branilac Karim A.A. Khan u uvodnoj riječi je negirao navode optužbe tvrdeći da je iste podatke koje je u svojoj knjizi objavila bivša glasnogovornica Tužilaštva objavio i sam Tribunal, te da su spomenuti i u tekstovima objavljenim u listovima New York Times i International Herald Tribune, te u istraživanju IWPR-a, ali zbog toga niko nije pozvan na odgovornost.
“Jasno je da se ovdje radi o javnoj tajni”, rekao je Khan.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) u augustu 2008. optužio je Hartmann za nepoštivanje Suda jer je u svojoj knjizi Mir i kazna, objavljenoj 2007., te potom i u tekstu “Skriveni ključni dokumenti o genocidu” iz 2008. godine, navodno objelodanila povjerljive podatke u vezi sa odlukama Žalbenog vijeća u slučaju protiv Slobodana Miloševića.
Slobodan Milošević je bio optužen za zločine tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji, ali je umro u pritvoru u Scheveningenu prije kraja suđenja.
Vijeće MKSJ-a izdalo je “nalog umjesto optužnice” protiv Florence Hartmann, bivše glasnogovornice Haškog tužilaštva, zbog nepoštivanja Suda. Nalog ima istu težinu kao i optužnica, ali ga je izdao Sud.
MacFarlane je kao prvog svjedoka saslušao Yorika Karmareka, koji radi za “Flammarion”, francusku izdavačku kuću što je izdala knjigu Mir i kazna. Karmarek je posvjedočio da je u Francuskoj prodato 3.799 knjiga, te da je prodaja nastavljena a da niko nikada nije pokušao da je zaustavi.
Karmarek je rekao i da su odlučili objaviti knjigu smatrajući da je to bilo u “javnom interesu jer je postajala debata o ulozi Tribunala u onome što se desilo u bivšoj Jugoslaviji”.
Odbrana je najavila da će saslušati tri svjedoka, među kojima su Nataša Kandić, direktorica Fonda za humanitarno pravo iz Beograda, i Nura Alispahić ispred Udruženja “Majke Srebrenice”. Sama Hartmann neće svjedočiti u svoju korist.
Neposredno prije početka suđenja, na nekoliko hiljada e-mail adresa širom svijeta, s nepoznate adrese su poslani dokumenti zbog čijeg se objavljivanja sudi Hartmann.
Hartmann u svojim tekstovima tvrdi da su svojim odlukama suci MKSJ-a učestvovali u prikrivanju ključnih dokumenata o umiješanosti SR Jugoslavije u genocid u Srebrenici, tako što su odbili skinuti oznaku povjerljivosti sa zapisnika Vrhovnog savjeta odbrane koje je službeni Beograd dostavio MKSJ-u na suđenju Miloševiću.
Od 2000. Florence Hartmann je bila glasnogovornica Carle Del Ponte, bivše glavne haške tužiteljice, a s te dužnosti je otišla šest godina kasnije, nakon čega je izdala knjigu Mir i kazna.
Za nepoštivanje Suda zaprijećena joj je kazna do sedam godina zatvora, novčana globa do 100.000 eura ili obje kazne.
