Harbinja je kazao da je Samostalni prozorski bataljon brojao oko 150 vojnika, ali da nije bio spreman za upotrebu u borbenim dejstvima.
“To je bio bataljon čiji su pripadnici bili u obuci i zbog toga nije bio spreman za upotrebu. Brojao je 96 cijevi oružja i dva minobacača. Bio je jako slabo opremljen. Za razliku od njega hrvatska vojska bila je mnogo superiornija. Imala je dalekometnu artiljeriju, oklopne transportere, tenkove”, rekao je Harbinja.
On je dodao da je Uzdol bio legitimni vojni cilj, koji je imao tri borbene linije, kao i to da je Armija BiH bila legitimna vojna sila na području te teritorije.
Pripadnici Samostalnog bataljona Prozor su, prema optužnici, 14. septembra 1993. napali selo Uzdol, i u zaseocima Križ, Zelenike i Raiči na okrutan i svirep način ubili 27 civila hrvatske nacionalnosti. Buzi je, kao komandantu Samostalnog bataljona, na teret stavljeno da je propustio da preduzme mjere da počinioci budu kažnjeni.
Harbinja kaže da je Prozor okupiran 24. oktobra 1992. godine, a da je 8. aprila 1993. HVO donio odluku o razoružavanju pripadnika ABiH.
Vještak je rekao da optuženi Enver Buza nije komandovao akcijom na Uzdolu, jer je prethodno takvu odluku donio štab Vrhovne komande na čelu sa Seferom Halilovićem, koji je 11. septembra 1993. boravio na području Voljevca.
“Došli su oko dogovora akcije ‘Neretva 93’ u okviru koje je planiran i napad na Uzdol. Buza je imao dobre procjene da neće moći izvršiti zadatak ako akcija krene kroz Uzdol. Buza nije izvršio naređenje, a Sefer više nije imao povjerenje u njega. Akciju je vodio Zićo Suljević, koji je zamijenio Buzu na mjestu komandanta”, kazao je vještak.
Nastavak suđenja zakazan je za 21. maj.
