Suđenje

Unčanin i ostali: Presuda za ubistva u Velagićima u julu

16. Maja 2024.17:50
Izricanje presude trojici bivših pripadnika Vojske Republike Srpske (VRS) za učešće u ubistvima civila u Velagićima kod Ključa zakazano je za 4. juli.
Boško Unčanin. Foto: BIRN BiH

Prije zakazivanja termina za objavljivanje presude, Odbrane Boška Unčanina, Marinka Miljevića i Dragana Despota zatražile su da optuženi budu oslobođeni, uz ocjenu da nije van razumne sumnje dokazana njihova odgovornost za učešće u ubistvima 1. juna 1992.

Sve tri Odbrane su navele da nije dokazano da je u maju 1992. postojao širok i sistematičan napad na civilno bošnjačko stanovništvo na području Ključa i da su postojali elementi zločina protiv čovječnosti.

“Dokazano je suprotno od onoga što tvrdi Tužilaštvo, a to je da u maju 1992. nije postojao širok i sistematičan napad“, kazao je Unčaninov branilac Dragan Međović u završnoj riječi.

On je ukazao na dokaze o sukobu bošnjačke i srpske strane, o političkim odlukama bošnjačkih predstavnika kao i organizovanju patrola i oružanih straža, te ubistvu i ranjavanju srpskih policajaca i mladih vojnika.

Prema njegovim riječima, obavljajući dužnosti vojnog policajca na punktu u Velagićima, Unčanin ni na koji način nije bio svjestan postojanja napada.

Odbrana smatra da je tokom suđenja povrijeđeno pravilo neposrednosti jer većina svjedoka nije saslušana pred Vijećem, uz mogućnost Odbrane da ih unakrsno ispita. Posebno se osvrnuo na čitanje iskaza zaštićenog svjedoka “B”, za kojeg se ispostavilo da se nalazi u zatvoru u Srbiji i koji je mogao biti saslušan putem video veze. Branilac je naveo da od 17 saslušanih svjedoka, njih 16 nije spomenulo Unčanina.

“Ne samo da niko spomenuo radnje koje mu optužnica stavlja na teret, nego ga nije spomenuo ni po imenu“, kazao je Međović.

On je dodao da je jedino komandir Goran Amidžić iznio posredna saznanja da je optuženi bio na prostoru oko škole, ali da ta činjenica sama po sebi ne može biti dokaz da je neko učestvovao u strijeljanju.

Branilac je naveo da Tužilaštvo nije razdvojilo ni dokazivalo da je prvo ubijeno šest civila od strane lica koja nisu bili vojni policajci, a potom veće grupe kod škole.

“Zbog toga je činjenično stanje netačno… Tužilašvo nastoji da sve objedini jednim događajem i izvršiocima“, rekao je Međović.

Odbrane su ocijenile da su dokazi iz sudskog postupka iz 1992. i 1993. nezakoniti. Miljevićev branilac Milan Romanić je kazao da su tada privedena lica ispitana bez prisustva branioca.

Dodao je da lice koje je tada navedeno kao branilac nije bio advokat, te da nisu bili ispunjeni posebni uslovi da diplomirani pravnik, koji je radio u sudu, može zastupati privedenu osobu. On je naveo i da službene zabilješke ne mogu biti dokaz.

Romanić je kazao da je Miljević stajao na punktu u Velagićima i da odatle nije mogao pucati u civile postrojene kod škole, jer bi pucao i u pripadnike koji su izvršili zločin.

“Iz dokaza je svakom nepristrasnom posmatraču jasno da Marinko Miljević nema veze sa strijeljanjem pred školom“, naveo je branilac i dodao da pravda za stravičan zločin ne može biti zadovoljena osuđivanjem nevinih ljudi.

Despotova braniteljica Vesna Rujević kazala je da je sporno da su svi ubijeni kod škole bili civili. Ona je navela da optuženi 1. juna nije bio kod škole.

“Optuženi ima alibi. Od 1.6. bio je slobodan dva dana i nije bio na punktu“, kazala je Rujević.

Optuženi Despot je kazao da je taj dan bio u Ribniku, gdje se vjerio sa sadašnjom suprugom.

Unčanin, Miljević i Despot su optuženi za učešće u ubistvima 78 bošnjačkih civila počinjenim 1. juna 1992. u Velagićima. Prema optužnici, oni su bili pripadnici Vojne policije Drugog inžinjerijskog puka.

 

Marija Taušan