Trećina ovogodišnjih optužnica za ratni zločin prenesena na entitetski nivo

Tužilaštvo BiH je do početka oktobra 2019. godine podiglo devet optužnica za ratne zločine, od čega su tri, prije potvrđivanja, prebačene entitetskim sudovima – okružnim sudovima u Istočnom Sarajevu i Trebinju te Kantonalnom sudu u Bosanskopodrinjskom kantonu (BPK).

Optužnica protiv Milenka Gojgolovića prenesena je u Okružni sud u Istočnom Sarajevu, gdje mu se sada sudi za silovanje i nečovječno postupanje prema civilnoj osobi.

Postupajući tužilac u ovom predmetu Tarik Crnkić nije želio komentarisati konkretan slučaj, ali je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) rekao kako bi svi predmeti morali biti ustupljeni u fazi istrage “budući da je mnogo jednostavnije postupati u predmetima u kojima od početka provodite istragu”.

“Prikupljanjem dokaza od početka te vršenjem nadzora nad prikupljanjem dokaza dobijate jedan cjelovit uvid u navedeni krivični predmet, što zasigurno rezultira boljom ocjenom dokaza i činjenica prilikom donošenja tužilačke odluke”, pojasnio je Crnkić.

Crnkić je dodao kako je u predmetima ratnih zločina, gdje postoje izrazite traume, “bitno da tužilac već od početka rada na predmetu ostvari i osobni kontakt sa oštećenima”.

U slučaju Gojgolovića, kao i u trećini optužnica koje je Državno tužilaštvo podiglo ove godine, postupano je suprotno Strategiji za rad na predmetima ratnih zločina – koja je usvojena 2008. godine i koja nalaže Tužilaštvu BiH da “u što ranijoj fazi vođenja postupka podnosi prijedlog za prenošenje vođenja postupka”.
Iz Državnog tužilaštva nisu odgovorili na upit BIRN-a BiH o razlozima ovakvog postupanja.

Prema važećoj Strategiji za rad na predmetima ratnih zločina, kao i nacrtu Revidirane strategije na koju je Tužilaštvo BiH dalo saglasnost, na državnom nivou se trebaju procesuirati samo najsloženiji predmeti, dok svi ostali trebaju biti prebačeni na entitetski nivo.

U Revidiranoj strategiji – koja preko godinu čeka na usvajanje pred Vijećem ministara – navodi se da u Tužilaštvu BiH postoji više od 550 neriješenih predmeta u kojima je imenovano više od 4.500 poznatih počinilaca i isto toliko predmeta u kojima počinilac nije poznat.

Jedan od ciljeva Strategije je i osiguranje efikasnog raspoređivanja predmeta na niže sudove, čija dinamika do sada nije bila adekvatna.

“Neravnomjerna raspodjela predmeta te procesuiranje manje složenih predmeta od Tužilaštva i Suda BiH su, između ostalog, jedan od uzroka neefikasnog procesuiranja najsloženijih predmeta ratnih zločina”, stoji u novoj Strategiji.

Nakon istrage, nova istraga
Tužilac Crnkić je za BIRN BiH pojasnio kako je situacija u zadnje dvije godine ipak bolja, budući da Sud BiH više ne vrši potvrđivanje podignutih optužnica, čime je omogućeno da postupajući tužilac na entitetskom nivou optužnice vrati u fazu istrage.

Tako je predmet protiv Gorana Govedarice u maju dostavljen Okružnom javnom tužilaštvu u Trebinju. U odgovoru koji je dostavljen BIRN-u BiH rečeno je kako je predmet ponovo u fazi istrage.

“Postupajući tužilac je zatražila povlačenje optužnice kod nadležnog Okružnog suda u Trebinju, koji je uvažio zahtjev postupajućeg tužioca i izvršio povlačenje optužnice”, navedeno je u odgovoru te pojašnjeno da se “predmet trenutno nalazi u fazi istrage i postupajući tužilac će nakon preduzimanja potrebnih radnji donijeti konačnu tužilačku odluku u predmetu”.

Govedarica se, prema optužnici Tužilaštva BiH, teretio da je u junu 1992. godine, na području Gacka, fizički maltretirao i zlostavljao civila bošnjačke nacionalnosti te da je pucanjem iz vatrenog oružja ubio drugog civila bošnjačke nacionalnosti.

Federalni tužilac Munib Halilović, koji je ranije radio u Državnom tužilaštvu i koji sjedi u Nadzornom odboru za implementaciju Strategije za rad na predmetima ratnih zločina, kazao je da su negativne posljedice prakse Tužilaštva BiH da podiže optužnice u predmetima koji bi trebali biti prebačeni na entitetski nivo smanjene “pozitivnim pomakom Suda BiH da nepotvrđene optužnice spušta na entitetske sudove”.

“Više se ne potvrđuju, već se spuštaju nepotvrđene. To je Sud BiH uveo i to je dobra praksa, to je praksa koja nama pomaže da nas ne dovode u poziciju da zastupamo nešto što možda mislimo da nije dobro. Sad je entitetski tužilac u poziciji da sam uradi tu optužnicu na svoj način i da je zastupa. To je taj pozitivni pomak – ako je nešto pozitivno u tom procesu, to je pozitivno”, rekao je Halilović.

Praksa prenosa nepotvrđenih optužnica BIRN-u BiH potvrđena je i iz Državnog suda.

“Tužilaštvo BiH periodično dostavlja pregled predmeta za koje Sud dâ ocjenu o složenosti. Međutim, Sud nema nadležnost da prati izvršenje niti daje obavezujuća uputstva s tim u vezi, niti može utjecati na odluku tužioca kako će dalje postupati s tim predmetima. Ono što je u ovoj oblasti došlo pred Sud, rješava se blagovremeno i s posebnom pažnjom”, navedeno je u odgovoru Suda.

Nakon istrage, zastoj u istrazi
U trećem predmetu u kojem je Tužilaštvo BiH nakon istrage podiglo optužnicu, koja je zatim proslijeđena Kantonalnom sudu Bosanskopodrinjskog kantona, postupanje je dovelo do zastoja.

Kako je BIRN-u BiH potvrđeno iz Kantonalnog suda, predmet je zaprimljen, ali još uvijek nije proslijeđen Kantonalnom tužilaštvu BPK-a.

“Bit će poslan kada se završi procedura pošto se radi o stranom državljaninu, pa se moralo, po ugovoru o međusobnoj saradnji i pravnoj pomoći, obezbijediti uslove da se prije toga može dostaviti optužnica. To znači da on sam izabere advokata s liste koju mu mi predočimo, a ima pravo da on sam angažuje advokata. Tek kad se taj dio završi, onda ćemo ići u dostavljanje optužnice njemu i zakazivanje izjašnjenja o krivnji, pa ćemo dostaviti optužnicu i tužilaštvu koje je to preuzelo”, poručeno je iz Suda.

U Izvještaju OSCE-a koji se našao na zadnjoj sjednici Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) – “Upravljanje predmetima ratnih zločina” – zaključeno je kako “Tužilaštvo BiH ne posvećuje svoje vrijeme i resurse isključivo istragama i procesuiranju najsloženijih predmeta ratnih zločina”.

“Misija primjećuje da, iako je Tužilaštvo BiH u posljednje dvije godine podiglo optužnice u nekoliko vrlo složenih predmeta, mnogi od predmeta na kojima je radilo nisu bili dovoljno složeni da bi opravdali procesuiranje na državnom nivou, pokazujući neuspjeh institucije da se usredotoči isključivo na najteže predmete, kako to zahtijeva Državna strategija”, stoji u izvještaju.

Ovaj izvještaj kao prijedlog navodi da bi “Tužilaštvo BiH trebalo izvršiti pregled svih svojih predmeta i podnijeti prijedloge za prenos vođenja postupka u manje složenim predmetima Sudu BiH, koji donosi rješenja kojima se prihvata ili odbija prijedlog za prenos vođenja postupka”.

Komentar na ovaj izvještaj je nakon sjednice iznijela Ružica Jukić, zamjenica predsjedavajućeg VSTV-a, koja je kazala kako misli da je manje složene predmete trebalo ranije spustiti na entitetski nivo.

“Davno je trebalo ove manje složene slučajeve vratiti na entitetsko suđenje i mislim da bi svi bili završeni. Ovako, čekajući tu Revidiranu državnu strategiju za rad na predmetima ratnih zločina, mi ćemo biti u situaciji i sada da mnogi neće dočekati da se njihovi predmeti uzmu u rad”, rekla je ona.