Presuda Karadžiću kao instrument za razvitak retorike devedesetih

Mehanizam za međunarodne krivične sudove (MMKS) će u srijedu, 20. marta, izreći pravosnažnu presudu Radovanu Karadžiću za genocid i druge zločine počinjene u BiH u periodu između 1992. i 1995. godine. Političari i analitičari ističu kako će ova presuda izazvati brojne negativne reakcije i oštru retoriku, ali da suštinski neće dovesti do bitnih promjena stanja u državi.

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da očekuje kako će presuda biti “nepoštena”.

“Afere u okviru samog Suda sigurno nisu doprinijele povjerenju u odluke koje je donosio i koje će donositi. Ovdje svi znaju da taj sud nije pravičan, da ne sudi u skladu sa pravom i da nije u funkciji pomirenja”, rekao je Dodik medijima u Banja Luci.

Kakva god bila presuda, on joj, kako kaže, neće pridavati značaj s obzirom da ne vjeruje Sudu u Haagu.

Profesor sociologije i politički analitičar Slavo Kukić naglašava da je za političare manje važno kakva će biti presuda, a presudno kako je iskoristiti za jačanje svojih pozicija.

“Trendovi su od 2006. takvi da je na površini sistem vrijednosti koji nas vraća u prvu polovicu devedesetih i koji kao argument može koristiti presude osuđenima za ratne zločine. Recimo, čovjek koji je bio među onima koji su smatrali kako Karadžić zaslužuje osudu – a to je Milorad Dodik – danas ga izdiže u nacionalnog heroja. Ukoliko potvrde presudu, on će je koristiti kao dokaz urote protiv srpskog naroda. Ne zbog Karadžića, već da bi Dodik učvrstio svoju političku poziciju”, smatra Kukić.

Haški tribunal je Karadžića 2016. nepravosnažno osudio na 40 godina zatvora, proglasivši ga krivim za genocid u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje stanovništva Sarajeva, te uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Na tu presudu Karadžić je uložio žalbu, ali je to učinilo i Haško tužilaštvo, koje je tražilo da on bude proglašen krivim i za genocid u još sedam općina i da bude osuđen na doživotni zatvor.

Prva optužnica protiv Karadžića potvrđena je u julu 1995. godine. On je u julu 2008. uhapšen u Srbiji, a suđenje mu je počelo u oktobru 2009. godine.

Presuda kao politički poen

Prema mišljenju političkih analitičara, presuda Karadžiću će imati poseban značaj s obzirom na već zapaljivu retoriku koja se može čuti nakon podnošenja apelacije Ustavnom sudu BiH u vezi s nazivom Republike Srpske, kao i nakon osnivanja kontroverznih komisija koje će preispitivati ratna dešavanja na području Srebrenice i u Sarajevu.

Nažalost, kako tvrde analitičari, presuda se neće posmatrati s aspekta suočavanja s prošlošću i prihvatanja zločina, nego s pozicije nacionalnih podjela.

Profesor na sarajevskom Fakultetu političkih nauka Asim Mujkić ističe da će najveći uticaj presude Karadžiću biti u jačanju retorike nacionalizma.

“Nažalost, projekti ustanovljenja monoetničkih država u kojima dominira jedan narod sa što manjim brojem drugih naroda jesu i dalje prisutni u BiH. Mislim da će presuda, kao i svaka do sada, različitim stranama poslužiti za razvitak takvih političkih naracija”, kaže Mujkić.

Kao i svaka vijest u vezi s ratnim zločinima u regionu, Karadžićeva konačna presuda izazvat će “najviše negativne reakcije”, smatra analitičar Žarko Papić.

“Uzburkat će političku scenu u BiH, jer jedna strana uvijek će biti nezadovoljna”, kaže Papić.

Na tragu Papićevih tvrdnji je i mišljenje Nenada Stevandića, bivšeg dugogodišnjeg člana Srpske demokratske stranke (SDS) a danas predsjednika Ujedinjene Srpske i zastupnika u Parlamentu BiH, koji kaže da je Mehanizam danas, a nekada je to bio Haški tribunal, institucija čiji je cilj “svađa i nestabilnost u regionu”.

“Sve je kod nas dio velike prošlosti i opterećenja. Ako ćemo i dalje sipati so u rane i drugome gurati svoju istinu kao prst u oko, onda ćemo biti opterećeni prošlošću i u budućnosti. Mi u Republici Srpskoj smatramo da se krojenje geopolitičke mape vrši tako da se osude lideri Srba, koji će dobiti najviše godina zatvora, a ostali manje. I time se upravlja kao nekim džojstikom u budućnosti BiH. Kad treba mržnja, prospe se mržnja; kad treba kompromis, prospe se kompromis. A mi smo počeli gubiti vjeru da se dogovorimo unutar BiH da kreiramo zajedničku budućnost i interese”, smatra Stevandić.

Borislav Borenović, predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP), ističe da je najvažnije da presuda Karadžiću bude fer i poštena.

“To je najbitnije, a ona će svakako tog dana uzburkati javnost u BiH, jer će sigurno biti različito dočekana u Republici Srpskoj i Federaciji BiH”, kaže Borenović.

Političari u Federaciji BiH, s druge strane, uglavnom očekuju potvrdu prvostepene presude Karadžiću, iako nisu optimisti da će ona biti dočekana pozitivno.

“Imamo presude za udruženi zločinački poduhvat i genocid, a posljedice u BiH nakon njih su negativne. Određene političke opcije u BiH i dalje stoje iza tih presuđenih zločinaca i iza udruženog zločinačkog poduhvata koji se veliča i iza genocida koji se ne priznaje. Te politike su žive u BiH i probosanske politike imaju posla s retrogradnim i negativnim politikama nastalim u BiH. Nisam siguran da će i ta presuda donijeti nešto dobro u BiH”, mišljenja je Šemsudin Mehmedović, zastupnik u Parlamentu BiH i član Stranke demokratske akcije (SDA).

Strah od revizije

Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice 1990 (HDZ 1990) Ilija Cvitanović za BIRN BiH kaže kako smatra da bi i ova presuda trebala utvrditi šta je ko radio u proteklom ratu, s kojim namjerama i kakve je to posljedice imalo na narode i samu BiH.

“Presuda će sigurno imati posljedice koje će dati odgovore zašto je nešto rađeno, i na kraju ćemo imati jasnije odgovore kakva je Bosna i Hercegovina moguća u budućnosti”, kaže Cvitanović.

Analitičari se pribojavaju da presuda Karadžiću ne postane jedna vrsta revizije prethodnih presuda, što bi se negativno odrazilo na stanje u BiH, smatra Žarko Papić.

“Tribunal je donio neke presude apsolutno politički. To je ono što se bojim u slučaju Karadžića, bojim se neke revizije u obrazloženju presude”, naglašava Papić.

Mehanizam, pravni nasljednik Haškog tribunala, pravosnažnu presudu Karadžiću trebao je izreći u decembru prošle godine, ali je to odloženo zato što se sudija Theodor Meron, na zahtjev Odbrane, povukao iz Apelacionog vijeća, a umjesto njega postavljen je sudija Ivo Rosa.

Nakon odstupanja Merona, iz MMKS-a je otišao i dugogodišnji sudija Christopher Flugge, koji je u intervjuu za njemački magazin “Der Spiegel” rekao da je zabrinut za predmet Radovana Karadžića.

Kakva god presuda u konačnici bila, smatra Slavo Kukić, samo će dovesti do jačanja etničkih podjela.

“Presude Haškog suda se kod nas koriste kao oružje za političku utvrdu, takav će biti slučaj i s Karadžićem. Ništa to nije novo”, zaključuje Kukić.