Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) Archives

Drugog dana međunarodne konferencije “30 godina od osnivanja MKSJ-a, naslijeđe i izazovi”, preživjele žrtve su govorile o važnosti svjedočenja pred Haškim tribunalom, koje su shvatili kao obavezu kako bi se ratni zločini procesuirali. Istovremeno, učesnici su zaključili da je korištenje sudski utvrđenih činjenica korak ka prihvatanju prošlosti.

Haški tribunal je procesuirao odgovorne za zločine, utvrdio činjenice i karakter rata, a dalji posao moraju raditi tužioci i sudije u Bosni i Hercegovini, ali i Srbiji i Hrvatskoj, zaključak je prvog dana dvodnevne konferencije “30 godina od osnivanja MKSJ-a, naslijeđe i izazovi” u organizaciji Pokreta “Majke enklava Srebrenica i Žepa“ te Udruženja žrtava i svjedoka genocida.

BIRN Bosne i Hercegovine i Institut za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja Kantona Sarajevo narednog mjeseca organizuju radionice za nastavnike historije, istorije i povijesti na kojima će biti predstavljene pripreme za časove o prošlosti i multimedijalna Baza sudski utvrđenih činjenica.

2023-01-24-stanii-simatovi-appeals-hearing_52646585259_o-e1693575622826-1280x721.jpg

Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MMKS) odobrio je zahtjev Franka Simatovića, bivšeg rukovodioca srbijanske Službe državne bezbjednosti (SDB) pravosnažno osuđenog na 15 godina zatvora, za prijevremeno puštanje na slobodu iz zdravstvenih razloga.

Polaganjem cvijeća, čitanjem poezije nedavno preminulog pisca Marka Vešovića i učenjem molitvi, obilježena je 28. godišnjica zločina počinjenog ispred Gradske tržnice u Sarajevu, kada je od granate ispaljene s položaja Vojske Republike Srpske (VRS) ubijeno 43 građana Sarajeva, među kojima troje djece.

IMG-2a62fbd77c0db2ed8cdce5fa718bfe5b-V-e1692879209815-1280x718.jpg

Polaganjem cvijeća na spomen-obilježju stradalim Bošnjacima tokom rata u Raštanima i vjerskim programom, porodice i udruženja žrtava obilježili su 30. godišnjicu zločina u ovom mostarskom naselju, kada su pripadnici Hrvatskog vijeća obrane (HVO), nakon zauzimanja sela, ubili devet civila, od kojih troje djece.

Prigodnom manifestacijom i bacanjem ruža niz litice Korićanskih stijena, u ponedjeljak, 21. augusta, bit će obilježena 31. godišnjica ubistava više od 200 logoraša, a uspomene na njih porodice i udruženja pokušavaju otrgnuti od zaborava godišnjim obilježavanjem, ali i ukazuju na potrebu za izgradnjom spomen-obilježja na ovoj lokaciji.

Zabrinuti za posljedice koje će nepodizanje optužnica za negiranje ratnih zločina i veličanje zločinaca ostaviti na društvo, organizacije civilnog društva u Bosni i Hercegovini žele pružiti svoj doprinos kroz prikaz prakse kažnjavanja u drugim zemljama. Ali hoće li tužioci poslušati?

PRILOG.00_03_41_02.Still011-1280x720.jpg

Delegacije Udruženja logoraša Mostar i “Krug 99“ danas su na kapiji nekadašnjeg logora “Heliodrom“ polaganjem cvijeća odali počast stradalim logorašima, ali i izrazili nezadovoljstvo protiv izgradnje muzeja Hrvatskog vijeća obrane (HVO) na lokaciji zlostavljanja zatočenika.

Polaganjem cvijeća na spomen-obilježje i služenjem mise obilježava se 31. godišnjica zločina u Briševu (općina Prijedor), kada su srpske snage ušle u selo i ubile blizu 70 mještana, među kojima su bili žene, djeca i invalidi.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)

Svjedočenje kao doprinos preživjelih u procesuiranju zločina

Pravosuđa u regionu trebaju nastaviti sa procesuiranjem počinilaca ratnih zločina

U oktobru radionica za nastavnike iz KS-a za podučavanje historije iz Baze sudski utvrđenih činjenica

Franko Simatović prijevremeno pušten na slobodu zbog liječenja u Srbiji

Praznina za životima izgubljenim na Markalama ne prolazi

Tri decenije neprocesuiranog zločina u Raštanima

Spomen-obilježje bi čuvalo od zaborava ubijene na Korićanskim stijenama

Kako evropska praksa može pomoći domaćim tužiocima da procesuiraju negiranje ratnih zločina

Protestno obilježavanje stradanja logoraša u “Heliodromu“

Obilježavanje godišnjice zločina u prijedorskom selu Briševo

Medijske slobode kao temelj demokratije pod prijetnjom u BiH

BIRN BiH I Objašnjava: Kako Rusija inspiriše antirodne pokrete u BiH

Predloženo izricanje zavodske mjere maloljetniku osumnjičenom za napad na Policijsku stanicu Bosanska Krupa

Utvrđivanje odgovornosti ili odbijanje tužbe protiv tužiteljice Vesne Ilić

Intervju: Inna Pedan – Obaveza pričanja o ratu u Ukrajini kroz umjetnost

Kako osuđenici za ratni zločin u Foči izbjegavaju zatvor

Lažne dojave bombi i uvrede na internetu imaju stvarne posljedice na porodice

Nestali (ne) znači zaboravljeni: Kako se traže nestali u ratu u Ukrajini

BIRN BiH I Objašnjava: Kako Rusija inspiriše antirodne pokrete u BiH

Mlaćo i Cikotić: Spisak ekstremnog dijela HVO-a za likvidaciju

Pratite nas