Na suđenju za genocid u Srebrenici, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine ispričao je kako je s optuženim Mladenom Mihajlovićem došao u Orahovac i odbio zahtjev Drage Nikolića da učestvuje u strijeljanju zarobljenika.
U nastavku suđenja za pomaganje u genocidu u Srebrenici 1995. godine, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine prisjetio se ubistava zarobljenika u drugoj polovini jula kod jame u Bišini u opštini Šekovići, gdje su bili prisutni Vujadin Popović, pripadnici Vojne policije i izvjesni Grci.
Bivši komandant Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS) Radislav Krstić, koji je osuđen na 35 godina zatvora zbog pomaganja genocida u Srebrenici, ponovo je zatražio od Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) prijevremeno puštanje na slobodu, što je Mehanizam ranije odbio u više navrata.
Suđenje Miletu Kosoriću, optuženom za genocid u Srebrenici, biće nastavljeno poslije dvije i po godine zastoja, nakon što je vještak utvrdio da je ograničeno sposoban za suđenje.
Na suđenju za pomaganje u genocidu počinjenom u Srebrenici, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine ispričao je kako je grupu zarobljenika iz pritvora Vojne policije, u kasarni u Karakaju kod Zvornika, prevezao do škole.
Sud Bosne i Hercegovine je za 31. oktobar zakazao statusnu konferenciju u predmetu Mileta Kosorića, optuženog za pomaganje u genocidu u Srebrenici, radi saslušanja vještaka na okolnost zdravstvenog stanja i donošenja odluke o daljnjem toku postupka, potvrđeno je za Detektor.
U nastavku suđenja za pomaganje u genocidu počinjenom 1995. u Srebrenici, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine ispričao je kako je u restoranu “Lovac” vidio bošnjačke zarobljenike, za koje je kasnije čuo da su ubijeni.
Na suđenju za pomaganje genocida u Srebrenici, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine ispričao je kako je 14. jula 1995. upućen u Orahovac, gdje je, između ostalih, vidio optuženog Sretena Miloševića i gdje su dovedeni zarobljenici.
Osiguravanje sveobuhvatnog pristupa pravdi, koji uključuje mogućnost procesuiranja ratnih zločina, ali i memorijalizacije, reparacija žrtvama i sistema podrške za porodice, ključna je lekcija iz Bosne i Hercegovine koju ukrajinske vlasti trebaju primijeniti kako bi svojim građanima osigurale pravo na istinu, smatraju ukrajinske novinarke koje tokom posjete Srebrenici istražuju ratne zločine.
Gotovo 500 učenika u Francuskoj i Švicarskoj, zahvaljujući Komisiji za bijele trake, učilo je u protekle tri godine o ratnim dešavanjima u Bosni i Hercegovini i genocidu počinjenom u julu 1995. u Srebrenici.