Slobodan Karagić smatra da mu je predmet montiran, a njegova Odbrana od Sudskog vijeća Suda BiH je zatražila da bude oslobođen optužbe za ratni zločin počinjen na području Doboja.
U nastavku suđenja za ratni zločin počinjen u Doboju, Tužilaštvo BiH zatražilo je da Slobodan Karagić bude proglašen krivim i kažnjen po zakonu zbog optužbe jer je, kao vođa jedinice “Crvene beretke” koja je djelovala u okviru Centra službi bezbjednosti (CSB), učestvovao u hapšenju muškaraca koji su zlostavljani u zatočeničkim objektima, te u silovanju.
Nakon što optuženi Slobodan Karagić ponovo nije došao na suđenje za ratni zločin počinjen na području Doboja, Sudsko vijeće je reklo da će se izdati naredba za njegovo dovođenje.
Nakon razrješenja dužnosti Branka Ristića, koji brani Slobodana Karagića, optuženog za ratni zločin počinjen u Doboju, Sud Bosne i Hercegovine je Karagiću po službenoj dužnosti dodijelio branioca Fahriju Karkina, ali optuženi ni taj prijedlog nije prihvatio.
U nastavku suđenja za ratni zločin počinjen u Doboju, svjedok Tužilaštva BiH je kazao da je u junu 1992. godine iz porodične kuće odveden i zatvoren u vojne hangare u Usori, a zatim prebačen u “Perčin disko” gdje je fizički maltretiran i odvođen u živi štit.
Svjedokinja Tužilaštva BiH je rekla da joj je suprug ispričao kako je u Ševarlijama (općina Doboj) Mustafa Osmanbegović krenuo prema naoružanim osobama koje su ga zvale, ali kada se okrenuo nije bilo ni Mustafe, a ni ostalih.
Zaštićeni svjedok Državnog tužilaštva ispričao je na suđenju za zločine počinjene u Doboju da je čuo kako je Mustafa Osmanbegović posljednji put viđen kada ga je Đorđe Simić odveo u pravcu kasarne.
U nastavku svjedočenja, bivši inspektor policije u Centru službi bezbjednosti (CSB) Doboj kazao je da je bezbjednosna situacija na području te opštine bila teška jer je bilo puno incidenata, a pojavili su se i punktovi, koji su uglavnom bili jednonacionalni.