Suđenje Oliveru Krsmanoviću za zločine počinjene u Višegradu bilo je zatvoreno za javnost kako bi bio razmotren povjerljiv dopis iz Haškog tribunala u vezi sa zaštićenim svjedocima.
Tužilaštvo BiH zatražilo je da Goran Sarić bude osuđen na veću kaznu za zločine na području Sarajeva, a Odbrana oslobađajuću presudu ili obnavljanje postupka.
Na suđenju za zločine počinjene u Sarajevu, svjedok Odbrane je rekao da je Vojna policija Teritorijalne odbrane (TO) 1992. godine čuvala osobe koje su dovedene na peti sprat zgrade Centralnog zatvora.
Svjedok Odbrane Ediba Buljubašića, optuženog za zločine počinjene u kasarni Dretelj, izjavio je da je ovim objektom upravljao komandir Vojne policije Hrvatskih obrambenih snaga (HOS).
Na suđenju za zločin počinjen u Višegradu, uloženi su dodatni dokazi u vezi sa vojnom pripadnosti optuženih Predraga Milisavljevića i Ljubomira Tasića.
Svjedočeći u odbranu Ratka Mladića pred Haškim tribunalom, bivši oficir Vojske Republike Srpske (VRS) Slavko Gengo negirao je da je VRS u februaru 1994. ispalila granatu koja je na sarajevskoj pijaci Markale ubila i ranila desetine građana.
Saslušanjem vještaka balističke struke i iznošenjem materijalnih dokaza Odbrane, pred Kantonalnim sudom u Zenici okončan je dokazni postupak na suđenju Fadilu Dajiću i Vahidu Hadroviću za zločine počinjene u Kaknju.
Na suđenju za zločin počinjen u Trusini (općina Konjic) 16. aprila 1993. godine, optuženi Nihad Bojadžić je odbacio tvrdnju tužioca da je dva dana prije zločina sa grupom vojnika otišao na područje Konjica i Jablanice.
U nastavku suđenja Goranu Sariću, optuženom za genocid počinjen u Srebrenici, Tužilaštvo BiH prikazalo je videosnimke o dešavanjima u Srebrenici u julu 1995. godine.
Unakrsno ispitujući svjedoka Odbrane Nikolu Mijatovića, tužilac Dermot Groome ukazivao je na suđenju Ratku Mladiću na nedosljednosti u više izjava koje je dao u različitim postupcima pred Tribunalom u Haagu.