TV Justice


7. Januara 2022.
Srbija i Bosna i Hercegovina u središtu su želja za širenjem na Zapadni Balkan jedne od najznačajnijih kineskih kompanija. Kina kroz telekomunikacijsku kompaniju Huawei širom svijeta širi i svoj uticaj zbog čega je dospjela na listu sankcija nekih zemalja. U regionu ova kompanija želi biti prva u uspostavljanju 4G i 5G mreža, takozvanih pametnih i sigurnih gradova ali izaziva i zabrinutost za manjak transpranetnosti i zaštite privatnosti korisnika i građana. BIRN je istraživao ciljeve, posljedice ali i načine širenja ove kompanije. Otkrili smo kako je Huawei plaćao ministrima odlaske na putovanja.


5. Novembra 2021.
Zbog uticaja zagađenja iz naše države na zdravlje stanovnika u Evropi, domaći političari obećavaju Evropskoj uniji prelazak na čišće izvore energije, veću kontrolu i transparentnost ulaganja, ali istovremeno dopuštaju stranim investitorima poput onih iz Kine, Rusije i Turske da investiraju u zastarjele i prljave izvore energije ili industriju često uz nedovoljnu transparentnost i kontrolu zagađenja. Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) je istražila kako takva ulaganja mijenjaju život stanovnika u Lukavcu, Brodu i Stanarima.


8. Oktobra 2021.
U ljeto 1992. godine pronađene su dvije masovne grobnice na deponiji Uborak i groblju Sutina, u kojima su bila ukopana tijela 114 civila bošnjačke i hrvatske nacionalnosti, za čiju smrt do danas niko nije odgovarao. Među razočaranim članovima porodica žrtava je i Adnin Hasić, koji je imao samo 11 godina kada je posljednji put vidio roditelje.


6. Augusta 2021.
Balkanska istraživačka mreža donosi priču mlade žene koja je prije nego je završila srednju školu sa 19 godina otišla u Siriju i nedavno se vratila u Bosnu i Hercegovinu, kao i žene koja se još uvijek nalazi u jednom od kampova i čeka povratak. Govorimo o važnosti prepoznavanja i prevencije radikalnog i ekstremističkog ponašanja kod učenika. Stručnjaci smatraju da se ovaj vid ponašanja može uočiti u školama te ističu da je nastavnom kadru potrebna dodatna edukacija u segmentu stručnog usavršavanja.


9. Jula 2021.
Đulsa Velić imala je 49. godina kada je u julu 1995. godine napustila Srebrenicu sa svojom porodicom, ali i još oko 40.000 žena djece i staraca koji su u kolonama autobusa i kamoina prebačeni iz Potočara prema Kladnju. Tog ljeta je u Srebrenici i okolini ubijeno više od 7.000 muškaraca i dječaka. Đulsa Velić ispričala je svoju priču o preživljavanju genocida Balkanskoj istraživačkoj mreži Bosne i Hercegovine i Memorijalnom centru Srebrenica kroz projekt „Životi iza polja smrti“, mjesec dana prije nego je preminula.


8. Jula 2021.
Osobe zaposlene u državnim institucijama u Bosni i Hercegovini već sedam godina imaju mogućnost da prijave korupciju i dobiju status zviždača odnosno zaštićenog prijavitelja korupcije. Ali do sada je samo mali broj njih dobio takav status. Jedan od njih je odlučio javno prijaviti korupciju kroz istraživanje Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine. Duže od godinu dana BIRN BiH je pratio disciplinske postupke koji su nakon toga pokrenuti protiv ovog zviždača iako bi zakon trebao da ga štiti. On je nedavno dobio i otkaz i još uvijek se protiv njega vodi postupak. U ovoj emisiji pogledajte kroz šta prolaze zviždači kada prijave korupciju, zašto još uvijek nisu zaštićeni i kako se to može promijeniti.


7. Maja 2021.
Postupak protiv Jovice Stanišića i Franka Simatovića, bivših šefova Službe državne bezbjednosti (SDB) Srbije koji se terete, između ostalog, za ubistva šest Srebreničana u Trnovu počinjena u julu 1995. godine, jeste posljednji u kojem će sudije Mehanizma za međunarodne krivične sudove (MMKS) utvrđivati odgovornost susjedne države za ratne zločine u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Stanišić, bivši šef SDB-a Srbije, i Simatović, bivši komandant Jedinice za specijalne operacije SDB-a, terete se da su od aprila 1991. do decembra 1995. učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu (UZP) na čelu s tadašnjim predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem, s ciljem uklanjanja većine Bošnjaka i Hrvata s dijelova teritorija BiH i Hrvatske. Simatović i Stanišić su uhapšeni 2003. u Srbiji, a u prvostepenom postupku su oslobođeni krivice. Apelaciono vijeće je usvojilo žalbu Tužilaštva i zbog nepravilnosti naložilo da suđenje bude potpuno obnovljeno po istoj optužnici, što je prvi put u historiji Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju. Tokom 228 dana obnovljenog suđenja saslušano je ukupno 80 svjedoka i prihvaćeno preko 6.000 dokaza.