Trojica zarobljenika iz nekadašnjeg logora “Manjača” prisjećaju se perioda svojih života kada su prije 30 godina, nakon nekoliko mjeseci zatočenja i maltretiranja, u januaru 1993. konačno bili na slobodi.
Godinu dana nakon što je Nizozemska počela sa isplatom odštete srodnicima nekih žrtava srebreničkog genocida jer ih njene mirovne snage nisu zaštitile, isplaćeni su milioni eura, ali nekoliko hiljada prijava je još u postupku rješavanja.
Adel Jalali, profesor iz Irana, s maloljetnim sinom Sadžadom došao je u Bosnu i Hercegovinu, u kojoj je nakon gotovo tri godine dobio azil, pasoš, posao i ljubav koju mu je uzvratila žena iz Vikića kod Bihaća, a kad usavrši jezik, planira završiti i doktorat iz oblasti agronomije i ribarstva.
Uništavanje razvodnih kutija za struju i krađa kablova iz Saborne crkve Svete trojice u Mostaru u prvoj sedmici decembra uznemirila je pravoslavne vjernike u ovom gradu, nakon čega se crkvene starješine pitaju kome smetaju crkvena zvona, koja se neko vrijeme neće oglašavati.
Treća priča solidarnosti iz serijala BIRN-a govori o Predragu Peri Daciću, pravoslavnom hrišćaninu koji je pomagao da se spase životi muslimana, Bošnjaka, dok je radio kao vozač hitne pomoći u opkoljenom Goraždu 1992. godine.
Vlasnici zemljišta u blizini Konjica na kojem je, bez saglasnosti, izgrađena džamija, postigli su usmeni dogovor s predstavnicima Islamske zajednice u ovom gradu da ona ne bude srušena - kako su to naredile institucije, ali brojna pitanja o neregularnoj izgradnji ostaju neodgovorena.
Selvedinu Botiću je u sjećanju posebno urezan posljednji susret s ocem, za kojim i danas traga, kada mu je na čuvanje dao makaze “na rasklapanje”, s nadom da će mu ih sačuvati. Njegov otac Fikret je početkom novembra 1992. krenuo preko šume prema Travniku kada je zarobljen i odveden u školu u mjestu Grabovica kod Kotor-Varoši, gdje je, prema haškim presudama, ubijeno oko 150 muškaraca, od kojih mnogi do danas nisu pronađeni.
Prva priča solidarnosti iz serijala BIRN-a govori o Refiku Višći, Bošnjaku iz Zavidovića koji je ubijen 1992. godine u nastojanju da spriječi ubistva 12 srpskih zarobljenika tokom rata u Bosni i Hercegovini.
Poznata fotografija Željka Ražnatovića Arkana na kojoj su montirana lica fudbalera iz Laktaša umjesto pripadnika jedinice “Tigrovi”, a kojom je najavljena utakmica protiv kluba “Radnik” iz Bijeljine prošlog petka, uznemirila je povratnike u gradu na granici sa Srbijom u kojem su u aprilu 1992. godine počinjeni zločini nad civilnim stanovništvom.
Samohrana majka petogodišnjih dječaka i djevojčice iz Sarajeva mjesecima pokušava dobiti odgovore, ali od vlasti u Sarajevu ne dobija rješenje za angažovanje asistenata, kako bi njena djeca s poteškoćama u razvoju mogla pohađati obavezno predškolsko obrazovanje.