Na suđenju Milenku Macanoviću, optuženom za zločine počinjene u Ključu 1992. godine, Odbrana je zatražila prebacivanje predmeta s Kantonalnog suda u Bihaću na Kantonalni sud u Livnu zbog, kako je rečeno, jednonacionalnog postupka.
Suđenje Ibrahimu Čeči, optuženom za zločin počinjen 1992. u sarajevskom naselju Dobrinja, odgođeno je pred Kantonalnim sudom u Sarajevu zbog nedolaska optuženog.
Pred Kantonalnim sudom u Bihaću, na suđenju Hamdiji Abdiću i ostalima, koji su optuženi za ubistvo generala Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Vlade Šantića počinjeno u martu 1995. godine, vještakinja biološke struke kazala je da se ne može tvrditi da pronađeni tragovi pripadaju Vladi Šantiću, ali ni da ne pripadaju.
Kantonalni sud u Bihaću oslobodio je Safeta Isakovića optužbi za zločin protiv ratnih zarobljenika na području Bosanske Krupe počinjen u julu 1995. godine.
Na suđenju Dušku Suvari, optuženom za silovanje i seksualno zlostavljanje dvije ženske osobe na području Glamoča tokom 1992. godine, zaštićena svjedokinja Državnog tužilaštva se prisjetila dana kada ju je optuženi silovao i seksualno zlostavljao.
U nastavku suđenja Miladinu Trifunoviću, optuženom za ratne zločine počinjene na području Vogošće, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine je pričao o njegovom odvođenju u živi štit na Kromolj i Žuč, kada je ranjen.
Pred Kantonalnim sudom u Bihaću završeno je ponovljeno suđenje Safetu Isakoviću, koji je prvostepenom presudom oslobođen optužbi za ratni zločin počinjen protiv ratnih zarobljenika u julu 1995. godine na području Bosanske Krupe.
Četvrtog dana iznošenja završnih riječi, Državno tužilaštvo je od Sudskog vijeća zatražilo osuđujuću kaznu za Dragana Vikića, Jusufa Pušinu, Nermina Uzunovića i Mladena Čovčića, optuženih zbog ubistva zarobljenika u sarajevskom Velikom parku 22. aprila 1992. godine.
Na suđenju Ratku Đurkoviću, optuženom za zločine počinjene kod Ugljevika, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine je ispričao kako je čuo da je njegov brat poginuo na Tursunovom Brdu.
Na suđenju za naknadu nematerijalne štete po tužbi Predraga Bogunića, punomoćnica je kazala da ostaje kod tužbenog zahtjeva za naknadu nematerijalne štete u visini od 15.000 maraka, s obzirom na umanjenje opšte životne aktivnosti.