U povodu obilježavanja 26. godišnjice genocida u Srebrenici danas je u sarajevskoj Vijećnici održana promocija “Na strani čovječnosti” – zbirke intervjua na engleskom jeziku koje je sa sudijama, tužiteljima, istražiteljima Haškog tribunala i Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) uradila autorica Ajša Hafizović-Hadžimešić koja je pratila suđenja sa srebreničkim majkama tokom proteklih godina.

Na suđenju devetorici optuženih za zločin protiv čovječnosti počinjen na području Sokoca, prvi svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine je ispričao kako su obaviješteni da je opkoljeno selo Novoseoci u septembru 1992. godine, kada je on posljednji put vidio oca i brata.

Svjedok Odbrane na suđenju za zločine počinjene u maju 1992. u selu Zaklopača kod Milića ispričao je da je, vozeći se putem prema Vlasenici, vidio optuženog Milomira Miloševića, koji se u službenom policijskom vozilu kretao iz drugog pravca.

Srpski politički lideri u Srbiji i Crnoj Gori i dalje negiraju da su masakri u Srebrenici 1995. godine predstavljali genocid, odbacuju presude međunarodnih sudova i optužuju ih za antisrpsku pristrasnost, te se protive pokušajima suočavanja sa prošlošću.

Na suđenju za zločine počinjene na području Vogošće i Ilijaša, svjedoci Tužilaštva Bosne i Hercegovine ispričali su da su iz “Planjine kuće” izvođeni na radove i u živi štit, prilikom čega su neki zarobljenici ubijeni ili povrijeđeni.

Sud Bosne i Hercegovine je u proteklih godinu dana za genocid u Srebrenici izrekao samo prvostepenu presudu kojom je osuđen Srećko Aćimović, nekadašnji komandant bataljona na području Zvornika, dok je Mehanizam za međunarodne krivične sudove (MMKS) potvrdio doživotnu kaznu bivšem komandantu Vojske Republike Srpske (VRS) Ratku Mladiću. Za godinu dana podignuta je samo jedna optužnica.

U postupku po tužbi Šemsudina Mehmedovića protiv Bosne i Hercegovine, svjedoci su govorili o njegovom hapšenju i šestogodišnjoj istrazi te o posljedicama po njegovo duševno zdravlje.

Osobe zaposlene u državnim institucijama u Bosni i Hercegovini već sedam godina imaju mogućnost da prijave korupciju i dobiju status zviždača odnosno zaštićenog prijavitelja korupcije. Ali do sada je samo mali broj njih dobio takav status. Jedan od njih je odlučio javno prijaviti korupciju kroz istraživanje Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine. Duže od godinu dana BIRN BiH je pratio disciplinske postupke koji su nakon toga pokrenuti protiv ovog zviždača iako bi zakon trebao da ga štiti. On je nedavno dobio i otkaz i još uvijek se protiv njega vodi postupak. U ovoj emisiji pogledajte kroz šta prolaze zviždači kada prijave korupciju, zašto još uvijek nisu zaštićeni i kako se to može promijeniti.

Za osam godina otkako prijavitelji korupcije na državnom nivou mogu dobiti status “zviždača”, tek je devet njih dobilo ovaj status koji ih štiti od odmazde. Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) godinu dana je pratila kako je jedan “zviždač” kažnjavan nakon što je prijavio korupciju i kako su zakazali predviđeni sistemi zaštite.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je prije 14 dana na ugovor o nabavci pola miliona kineskih vakcina Sinopharm stavila oznaku stepena tajnosti “povjerljivo”, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH). Stručnjaci takvu odluku smatraju neosnovanom.