U Dobrunskoj Rijeci, poznatijoj kao “Draževina”, pripadnici i sljedbenici ravnogorskih pokreta iz Bosne i Hercegovine i Srbije odali su počast četničkom vođi Dragoljubu Draži Mihailoviću i njegovim saborcima. Prisustovali su i osuđeni za izazivanje mržnje na skupu 2019. godine.
U nastavku suđenja za zločine počinjene u zvorničkom selu Lokanj, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine ispričao je da je učestvovao u ispitivanju zarobljenih muškaraca iz Teočaka.
Svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine izjavio je da ga je optuženi Himzo Selimović udarao prilikom ispitivanja u Goraždu.
Na suđenju Andriji Bjeloševiću za zločine počinjene u Derventi, zaštićeni svjedok je kazao da je tokom rata vidio optuženog ispred haustora kod kafane “Žaba”.
Na suđenju Dušanu Kuzmanoviću i ostalim optuženim za zločine počinjene na području Teslića 1992. godine, Odbrana se usprotivila čitanju iskaza iz istrage za pet svjedoka Državnog tužilaštva koji nisu pristupili na Sud da svjedoče.
Skoro će 31 godina otkad je Fadila Huduti posljednji put vidjela supruga Bajruša u zgradi policije u centru Doboja i čije posmrtne ostatke još uvijek traže, o čemu je svjedočila i pred sudom u Njemačkoj u predmetu protiv Nikole Jorgića, koji je osuđen na doživotnu kaznu i preminuo u zatvoru.
Pred Apelacionim odjeljenjem Suda Bosne i Hercegovine naredne sedmice je planirano iznošenje žalbe na oslobađajuću prvostepenu presudu Ratku Đurkoviću, optuženom za zločin protiv čovječnosti počinjen u julu 1992. godine u selu Tursunovo Brdo kod Teočaka.
Svjedok Oleg Čavka ispričao je kako je otkrio da je jednom predmetu oduzeti novac uzet na osnovu naredbe koju je potpisao optuženi Božo Mihajlović, suspendovani tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine, kojem se sudi za nesavjestan rad u službi.
Na suđenju za zločine počinjene na području Hrasnice tokom 1992. godine, svjedok Državnog tužilaštva je izjavio kako je vidio da Senad Gadžo izvodi zatočenike i da je čuo kako ih tuče.
U nastavku izvođenja dokaza Tužilaštva BiH, bivši član Ratnog predsjedništva u Kotor-Varoši je kazao da se ne sjeća jesu li se donosile odluke o “čišćenju” terena hrvatskih i bošnjačkih sela, kao ni odluke o zatvaranju nesrpskog stanovništva, kao i da ovo tijelo nije moglo donijeti odluku za selo Večiće “čiji mještani su srpskom stanovništvu nanijeli zlo”, a u kojem je prema presudama ubijeno preko 150 osoba.
