Sudija Općinskog suda u Velikoj Kladuši Ismet Alibašić, svjedočeći u disciplinskom postupku koji se protiv njega vodi zbog donošenja odluka kojima se krši zakon, izjavio je da je donio rješenje kojim je jedno lice smjestio u psihijatrijsku ustanovu na godinu dana, umjesto na šest mjeseci, jer je htio zaštititi to lice i okolinu.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine zatražilo je produženje mjera zabrane za Boru Ivanovića, nakon što je protiv njega potvrđena optužnica za silovanje na području Foče 1992. godine.

Na suđenju za zločine na području Teslića, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je pročitalo iskaz svjedokinje u kojem je iznijela saznanja o ubistvu svog brata.

Na suđenju za nepoštovanje odluka visokog predstavnika, istražilac Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) objasnio je kako je, po nalogu Tužilaštva Bosne i Hercegovine, na internetu pronađen Dejtonski mirovni sporazum s Aneksom 10.

Kazne za nasilje u porodici i prema ženama se više neće moći otkupiti, a žrtve će biti dodatno zaštićene kroz uvođenje elektronske narukvice nasilnicima za praćenje izrečenih mjera zabrane, predviđeno je, između ostalog, izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine.

Na suđenju za zločine na području Sapne, svjedok Državnog tužilaštva rekao je da je u mjestu Here, gdje je bila smještena komanda Prve teočanske brigade, vidio zarobljenika za kojeg je čuo da je kasnije razmijenjen.

Na suđenju za zločine na području Travnika i Skender-Vakufa, svjedoci Državnog tužilaštva su ispričali kako optužene Boška i Davora Peulića te Petra Đurića nisu viđali u prostorijama gdje su bili zatvorenici.

Serijal od sedam epizoda donosi priče onih koji su preživjeli rat te nudi svjedočanstva o traumi, nadi i borbi za mir, s porukom razumijevanja i pomirenja, rečeno je tokom predstavljanja antiratnog dokumentarnog serijala “Ožiljci”.

Čitanjem optužnice i uvodnom riječi Tužilaštva Bosne i Hercegovine počelo je suđenje Kerimu Lučareviću, optuženom za zločin u sarajevskoj Dobrovoljačkoj ulici u maju 1992. godine.

Bivši komandant Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS) Radislav Krstić, koji je osuđen na 35 godina zatvora zbog pomaganja genocida u Srebrenici, ponovo je zatražio od Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) prijevremeno puštanje na slobodu, što je Mehanizam ranije odbio u više navrata.