Na prijedlog Kantonalnog tužilaštva Unsko-sanskog kantona, istragu o ubistvu četiri zarobljenika i dva civila koje su u novembru 1994. zarobili pripadnici Narodne odbrane Autonomne pokrajine Zapadne Bosne u rejonu Šiljkovače kod Velike Kladuše, nakon čega su njihovi posmrtni ostaci pronađeni u susjednoj Hrvatskoj, ponovo će provoditi Tužilaštvo Bosne i Hercegovine.
Na suđenju za zločine na području Sapne, svjedoci Tužilaštva Bosne i Hercegovine govorili su o sukobima i zarobljavanju kod sela Lokanj u decembru 1993. te razmjeni tijela.
S bijelom trakom oko ruke, i ove godine će u Prijedoru 31. maja biti obilježen Dan bijelih traka, kojim organizatori podsjećaju na nepostojanje spomenika ubijenoj djecu ovog grada, ali i drugim žrtvama i građanima nesrpske nacionalnosti koji su 1992. morali sebe, svoje kuće i stanove označiti bijelim zastavama.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je rezoluciju o genocidu u Srebrenici prema kojoj će se 11. juli obilježavati kao Međunarodni dan refleksije i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine.
Na suđenju Samiru Nukiću za izazivanje mržnje, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine ispričao je kako je s Facebook profila zadokumentovao spornu fotografiju i objave.
Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) odbilo je žalbu tužiteljice Tužilaštva BiH Violete Mandić i potvrdilo odluku Drugostepene disciplinske komisije kojom joj je izrečena mjera “javna opomena” zbog prekršaja “ponašanje u sudu ili tužilaštvu i izvan suda ili tužilaštva koje šteti ugledu tužilačke funkcije”.
Posmrtni ostaci dvije osobe, najvjerovatnije žrtve iz proteklog rata, ekshumirani su sa neobilježenog mjesta na gradskom groblju Brod, saopćilo je Državno tužilaštvo.
Posmrtni ostaci najmanje jedne žrtve proteklog rata ekshumirani su na lokalitetu Suhog potoka na području Kameničkog brda (općina Brtaunac), a koji, prema Institutu za nestale osobe BiH, pripadaju najvjerovatnije žrtvi genocida počinjenog u julu 1995. godine u Srebrenici.
Grupa ukrajinskih humanitarnih radnika i aktivista nakon boravka u Memorijalnom centru Srebrenica odlazi iz višednevne posjete Bosni i Hercegovini s pomiješanim emocijama, ali i iskustvima iz kojih žele učiti o izgradnji društva i zemlje poslije rata.
Milorad Dodik bira riječi kada negira genocid u Srebrenici od kada je umanjivanje zločina i veličanje ratnih zločinaca postalo kažnjivo u Bosni i Hercegovini. Za podizanje optužnice je osim samog negiranja potrebno dokazati namjeru mržnje, za koju Dodik kaže da je nema. Ali koja je stvarna namjera kada za tri godine više od 20 puta kontinuirano negira genocid u Srebrenici?
