Na suđenju za zločine počinjene na području Nevesinja, svjedok Državnog tužilaštva je kazao da je bošnjačke civile, za koje je čuo da su odvedeni na razmjenu, vidio kod škole u Zijemlju u ljeto 1992. godine.

Prava na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja, koja su temelj za zdravu demokratiju i održivu izgradnju mira, pomirenja i demokratske tranzicije, posebno u postkonfliktnim društvima, nisu dovoljno zagarantovana zakonima u Bosni i Hercegovini, zaključio je, između ostalog, tokom posjete našoj zemlji Clement Nyaletsossi Voule, specijalni izvjestilac Ujedinjenih nacija (UN) za prava na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja.

Vještak medicinske struke je, iznoseći nalaz i mišljenje, konstatovao da su za vrijeme boravka u bolnici u Goraždu ratni zarobljenici imali adekvatnu medicinsku zaštitu.

Svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine je na suđenju za zločine u Kotor-Varoši ispričao kako je jedan zatvorenik pozvan na saslušanje gdje ga čekao Zdravko Samardžija, nakon čega je preminuo.

Na suđenju za zločine na području Prijedora, svjedok Odbrane Milorada Obradovića je kazao da je uvodio zarobljenike na ispitivanje u Dom kulture u Miskoj Glavi i tom prilikom nije vidio optuženog.

Hilmija Begić negirao je u Kantonalnom sudu u Bihaću krivnju za zločine na području Velike Kladuše počinjene u julu 1994. godine.

Dobrovoljačka je zločin koji se dogodio pored postojanja dogovora i prisustva stranaca, poručeno je danas iz Sarajeva gdje je obilježena 32. godišnjica napada na kolonu Jugloslavenske narodne armije (JNA) koji se desio 3. maja 1992. godine.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je u žalbi na presudu za zločine na području Viteza zatražilo da se ukine dio presude kojim su sedmorica bivših pripadnika Armije BiH oslobođena krivnje, dok je Odbrana Almira Sarajlića, osuđenog na 20 godina, predložila ukidanje osuđujuće presude.

Na suđenju za zločine počinjene na području Vlasenice, prvi svjedok Tužilaštva BiH je ispričao da su mu roditelji ubijeni u junu 1992. godine u selu Durići.

Detektor je provjerio koliko se tri glavna navoda Milorada Dodika o genocidu u Srebrenici izrečena tokom skupštinske rasprave o izvještaju o ratnim događajima u ovom gradu razlikuju od činjenica utvrđenih u Haagu.