U Tužilaštvu za ratne zločine Srbije su rekli da sa Tužilaštvom BiH sarađuju veoma uspješno, naglasivši da su razmijenili informacije i dokaze u 57 predmeta ratnih zločina.

Čitanjem optužnice i iznošenjem uvodne riječi Tužilaštva BiH počelo je suđenje Saši Ćurguzu za zločine počinjene u ljeto 1992. protiv bošnjačkog stanovništva na području Bihaća.

Na suđenju za zločin počinjen na Kazanima kod Sarajeva, svjedok Kantonalnog tužilaštva je kazao da je učestvovao u odvođenju jednog civila u komandu Desete brdske brigade Armije BiH (ABiH).

U jednoj od najdužih opsada u historiji, koja je počela prije 24 godine, građani Sarajeva su bili izloženi kampanji terora snajperisanjem i granatiranjem, čiji je cilj bio da se stanovništvo drži u stalnom strahu.

Na suđenju za zločine počinjene u Mostaru, svjedok Tužilaštva BiH izjavio je da je 13. avgusta 1993. godine kao maloljetnik ranjen na prinudnim radovima u Šantićevoj ulici.

Glavni haški tužilac Serge Brammertz je rekao da je oslobađajuća presuda Vojislavu Šešelju puna “dalekosežnih grešaka”, dodavši da će uložiti žalbu.

Na suđenju petorici optuženih za zločin protiv civila počinjen na području Mostara 1993. godine, Tužilaštvo BiH je uložilo set materijalnih dokaza o vojnoj i kaznenoj evidenciji optuženih.

Na suđenju za zločine počinjene u opštini Čapljina, svjedoci Tužilaštva BiH govorili su o dešavanjima u selu Čeljevo u julu 1993. godine.

Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić zatražio je da bude pušten na privremenu slobodu, nazvavši presudu kojom je osuđen na 40 godina zatvora zbog genocida i zločina protiv čovječnosti monstruoznom.

Na suđenju Sakibu Mahmuljinu za zločine počinjene na području Vozuće (općina Zavidovići), prvi svjedok Optužbe je ispričao da je mučen nakon što su ga zarobili pripadnici jedinice “El Mudžahidin”, te da je vidio odsječene glave pripadnika Vojske Republike