Sud Bosne i Hercegovine ponovio je scenario kao u slučaju Milorada Dodika i sa Radovanom Viškovićem i Nenadom Stevandićem, osumnjičenim za napad na ustavni poredak, te im ukinuo ranije određeni pritvor i odredio mjere povremenog javljanja jednom u 14 dana.

Sanin Bogunić, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, u obraćanju medijima je kazao kako je prije mjesec dana dobio informaciju o mogućnosti predaje Milorada Dodika, ali da nije učestvovao u dogovaranju uslova.

Javnost je isključena s današnjeg suđenja komandiru i policajcima Policijske stanice Osmaci, optuženima za grubo zlostavljanje i tjelesno povređivanje maloljetnika u augustu 2023. godine.

Broj zabilježenih slučajeva negiranja genocida manji je u odnosu na prethodnu godinu, pokazuje Izvještaj Memorijalnog centra Srebrenica za 2025. godinu. Ali kontinuirano i često organizirano negiranje i dalje postoji.

Sudska policija Bosne i Hercegovine proglasila se nanadležnom da odgovori na upit Detektora da li su njeni pripadnici formalno privodili Milorada Dodika kada je u petak došao na saslušanje u Državno tužilaštvo u trenutku kada je protiv njega bila raspisana potjernica i određen jednomjesečni pritvor. Ova institucija nije ponudila odgovore da li je ispoštovana uobičajena praksa i formalnost lišavanja slobode osobe za kojom postoji potjernica prije nego što tužioci nastave sa saslušanjem.

Prije tačno 30 godina, u julu 1995., počinjen je genocid u Srebrenici. Tadašnji pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS) i Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) ostavili su brojne tragove nakon ubistava više od 7.000 srebreničkih muškaraca i dječaka te dokaze o protjerivanjima na desetine hiljada Bošnjaka iz zaštićene enklave.

Mnogi od njih su se kasnije tokom suđenja pred Haškim tribunalom, Sudom BiH i drugim sudovima odlučili govoriti o tim danima. Činjenice koje su iznosili u sudovima danas negiraju zvaničnici i njima bliski mediji u Republici Srpskoj.

Na suđenju za zločine u Rogatici, svjedokinja Tužilaštva ispričala je kako su njena djeca u augustu 1992. ranjena prilikom granatiranja sela Kozadre.

Sena Uzunović, sutkinja Suda Bosne i Hercegovine, podnijela je krivičnu prijavu protiv Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, za lažno prijavljivanje i davanje dara ili drugih oblika koristi, jer je nakon izricanja presude rekao da je došao njen blizak rođak i tražio novac za oslobađajuću presudu, potvrdila je sutkinja za Detektor.

U Istočnom Sarajevu 8. jula postavljena je bista Vitaliju Čurkinu, preminulom ruskom ambasadoru u Ujedinjenim nacijama koji je zaustavio rezoluciju za osudu genocida u Srebrenici. Iz Ambasade Ukrajine naveli su za Detektor da je to čin revizionizma i provokacije.

Pomogli su u procesuiranju odgovornih za genocid, traženju nestalih i čuvanju sjećanja na više od 7.000 ubijenih dječaka i muškaraca. Uposlenici Memorijalnog centra Srebrenica nerijetko moraju savladati vlastite emocije kako bi jedan od najvećih zločina 20. stoljeća u Evropi ostao zapamćen. Na 30. godišnjicu genocida sjećaju se početaka, ali i razmišljaju o budućnosti svoga rada.