Ročište o priznanju krivice Vlatke Puljić u predmetu u kojem su optužena i dvojica službenika Terenskog ureda Službe za poslove sa strancima BiH u Mostaru, odgođeno je za petak, 1. februar, jer tužitelj Kasim Halilčević nije donio dokaze koji potkrepljuju krivnju optužene.
Ulaganjem dva materijalna dokaza Tužilaštva BiH okončan je dokazni postupak na suđenju Milanu Bogdanoviću, optuženom za zločin protiv čovječnosti počinjen u Srebrenici.
Svjedok Odbrane Gorana Maksimovića govorio je kako je došlo do pucnjave i zarobljavanja na području zvorničkog sela Lokanj kada je u julu 1992. godine policija iz Ugljevika poslata na intervenciju.
Na suđenju tužiocu Idrizu Begiću za primanje mita, suočeni su svjedoci Salkan Džakulić i Mevludin Hadžić, koji su dali suprotne iskaze o istim okolnostima.
Nakon što je Odbrana Damira Hadžića u završnoj riječi zatražila donošenje oslobađajuće presude, izricanje presude optuženima za zloupotrebe u sarajevskoj Općini Novi Grad zakazano je za četvrtak, 31. januar.
Branilac Davor Martinović je, kako je rekao, uložio trud i napor kako bi uvidio šta je njegovom branjeniku stavljeno na teret, te dodao da ako je i bilo slučajeva oko izuzimanja zemljišta, kao u ovom predmetu, bilo koja općina bi postupila kao što je to uradila Općina Novi Grad.
Na suđenju za zločine počinjene na području Prijedora, svjedok Državnog tužilaštva je rekao da je u ljeto 1992. godine tučen prilikom zarobljavanja, te na punktu u Žegeru i u stanici policije u Prijedoru.
Na suđenju za zločine počinjene u Bosanskom Brodu, prvi svjedoci Odbrane su izjavili da optuženi Alminko Islamović nije zlostavljao i maltretirao pritvorenike.
Rukopis na papiru u kojem je pronađeno 12.700 eura prilikom pretresa kancelarije koju je koristio Amir Zukić, pripada optuženom Safetu Bibiću, rekao je vještak Ismet Katana na suđenju za zapošljavanja u javnim preduzećima.
Iako je pravosuđe u Bosni i Hercegovini još 2012. godine zatražilo od Švedske da preuzme predmet Siniše Milojčića, optuženog za zločine u Vrbanji, do toga nije došlo s obzirom da je on u vrijeme počinjenja djela imao manje od 21 godine, što pravnici i predstavnici žrtava ocjenjuju apsurdnim.
Sud BiH potvrdio je optužnicu protiv nekadašnjeg komandanta Četvrtog korpusa Armije BiH (ABiH) Ramiza Drekovića koja ga tereti za zločin počinjen u Kalinoviku u proljeće 1995. godine.
