Regionalna saradnja između tužilaštava u predmetima ratnih zločina postoji formalno i teorijski, ali u praksi tužioci vrlo malo sarađuju, rečeno je na konferenciji Balkanske istraživačke mreže (BIRN) o procesuiranju ratnih zločina nakon zatvaranja Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ).
Skoro pola godine otkako su dogovorene izmjene Strategije za rad na predmetima ratnih zločina – koje su predviđale da se svi predmeti riješe za pet godina – Vijeće ministara nije razmatralo ovo pitanje, niti će to uraditi prije izbora.
Spominjanje i korištenje imena osuđenih za ratne zločine, ili osoba protiv kojih su u toku postupci za ova djela, nije mimoišlo izbornu kampanju u BiH, zbog čega međunarodne organizacije apeluju na političare da se okrenu stvarnim problemima, a stručnjaci upozoravaju da se ne vodi računa o žrtvama i pomirenju.
Sud BiH osudio je četvoricu bivših pripadnika Armije BiH na ukupno 27 godina zavora zbog zločina nad civilima zatočenim u mjestu Kruščica kod Viteza 1993. godine.
Na suđenju za zloupotrebe u Službi za poslove sa strancima, Tužilaštvo BiH emitovalo je presretnute razgovore kojima nastoji dokazati kako su se optuženi dogovarali o pokretanju firme.
Nakon dvije i po godine suđenja Državni sud će u utorak, 2. oktobra, izreći prvostepenu presudu Minetu Akeljiću, Šabanu Haskiću, Senadu Bilalu, Hazimu Patkoviću i Šemsudinu Đeliloviću optuženima za zločine nad civilima i ratnim zarobljenicima hrvatske nacionalnosti u Vitezu.
Prvi svjedok Odbrane optuženog Bore Milojice rekao je na suđenju za zločine počinjene u Prijedoru da 1992. godine srpske vlasti nisu proganjale Bošnjake i da nije bilo zahtjeva da se istaknu bijele trake.
Svjedokinja Tužilaštva BiH je izjavila da je optuženi Mićo Jurišić s drugima odveo njenog djevera iz kuće tokom “čišćenja” prijedorskog sela Čarakovo 23. jula 1992.
Vrhovni sud Republike Srpske je inspektora Poreske uprave Republike Srpske Stevana Tešića pravosnažno oslobodio optužbi da je počinio krivično djelo protivzakonitog posredovanja.
Uprkos činjenici da su tužilaštva u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Hrvatskoj prije pet godina potpisala protokole o saradnji u predmetima ratnih zločina, mali je broj razmijenjenih istraga zbog nedostatka političke volje, što dovodi do svojevrsne amnestije za desetine osumnjičenih počinilaca zločina.
