Na suđenju za zločine počinjene u sarajevskom naselju Alipašino Polje, svjedoci Državnog tužilaštva su ispričali da su u maju 1992. vidjeli tri leša kod Miljacke.

Suđenje za genocid u Srebrenici odgođeno je zbog nedolaska optuženog Mileta Kosorića.

Tužilaštvo BiH zatražilo je da Ahmet Sejdić bude adekvatno kažnjen za ratne zločine na području Goražda i Višegrada.

Na suđenju za zločine počinjene na području Stoca, vještak medicinske struke je rekao kako je svjedok Državnog tužilaštva sposoban doći u Sud BiH i dati svoj iskaz, koji ne bi trebao trajati duže od sat vremena.

Mirsad Vatrač, pravosnažno oslobođen optužbe za ratni zločin počinjen u selu Serdari kod Kotor-Varoši, u obnovljenom postupku zatražio je da mu država BiH isplati novčana sredstva na ime nematerijalne štete i neosnovanog hapšenja s naglaskom na sporedna potraživanja, odnosno kamate.

Apelaciono odjeljenje Suda BiH osudilo je Kahru Vejzovića, nekadašnjeg pripadnika Policijske stanice Stupari kod Kladnja, na šest godina zatvora zbog zločina nad civilima srpske nacionalnosti.

Prvi svjedok Državnog tužilaštva na suđenju za zločine počinjene na području Konjica govorio je o napadima, stradanju i odvođenju srpskog stanovništva u logore.

Svjedoci Tužilaštva BiH ispričali su kako su, kao pripadnici Vojne policije, u Orašju obezbjeđivali srpske zatvorenike i kako su odvođeni na radove.

Svjedočeći u svoju korist, optuženi Božidar Perišić zvani Boban je izjavio da je gledao kada je Vlajko Perišić zvani Hapac ubio Salema i Mustafu Sijerčić 19. juna 1992.

Goran Sarić, koji je pravosnažno oslobođen optužbi u dva predmeta za ratne zločine u Sarajevu i genocid u Srebrenici, tužio je državu zbog vremena provedenog pod mjerama zabrane, sa zahtjevom da mu se na ime nematerijalne štete isplati iznos od 43.000 konvertibilnih maraka (KM).