Reportaža Archives

Slika-zaslona-2023-05-05-u-09.26.23-e1683273355455-1280x717.jpg

Povratnici u Prijedoru, u mjesecu kada, tri decenije nakon rata, obilježavaju Dan bijelih traka, osjećaju sve veći strah i nesigurnost zbog veličanja ratnih zločina i incidenata, što im, uz lošu političku i ekonomsku situaciju, život čini dodatno teškim. Zbog toga neki oklijevaju da se vrate, a oni koji jesu, ramišljaju o ponovnom odlasku, ostavljajući za sobom prazne, obnovljene kuće.

HRANCA-insta.00_02_40_11.Still004-1280x720.jpg

Tri dana nakon što je Sead Ramić napunio 19 godina, u maju 1992. je u grupi muškaraca odveden iz bratunačkog sela Hranča, a njegovi posmrtni ostaci nikada nisu pronađeni. U istoj grupi odveden je i Adem Ramić, a njihovi ih se srodnici na 31. godišnjicu prisjećaju i govore o zločinu zbog budućih generacija i onih koji bi mogli otkriti lokacije grobnica u kojima se nalaze posmrtni ostaci njihovih najmilijih.

Na 30. godišnjicu zločina počinjenih u Ahmićima kod Viteza i Trusini kod Konjica u kojima je ubijeno 138 osoba, današnjica otkriva sliku u kojoj pod težinom stradanja život sasvim različito teče u ova dva sela. Dok su u Ahmićima kuće obnovljene i stanovništvo se vratilo u svoje domove još uvijek se nadajući pronalasku nestalih, u Trusini hrvatskih kuća gotovo da više i nema, a stanovnicima rasutim po svijetu i danas nije jasno zašto se sve to dogodilo.

U Bosni i Hercegovini se još uvijek traga za posmrtnim ostacima više od 7.000 žrtava rata. Odlučnost da se pronađu kod nekih porodica prenosi se na sljedeće generacije, zajedno sa osjećajem nepravde i bespomoćnosti.

Prvi put nakon što su prije tri desetljeća pušteni ili razmijenjeni iz silosa u Tarčinu, Busovači, Žepču i Derventi, nekadašnji logoraši, danas mirovni aktivisti, obišli su ćelije u kojima su mučeni oni i njihovi najmiliji, sjećajući se strahota, uprkos kojima su sa dvodnevne akcije Centra za nenasilje Sarajevo-Beograd (CNA) poslali poruke mira, oprosta i razumijevanja.

Porodice žrtava, razočarane nedostatkom pravde, dodatno je uznemirila fotografija sa Facebooka na kojoj je dizanjem tri prsta i pokazivanjem tetovaža s likovima četničkog vođe i Draže Mihailovića i vojvode Momčila Đujića, muškarac po imenu Drago Tendžerić pozirao pokraj table na putu za masovnu grobnicu “Lanište 1“ kod Ključa u kojoj su pronađeni posmrtni ostaci 188 Bošnjaka iz mjesta Biljani.

strpci-znak.-Photo-YIHR-e1677499524104.jpg

Na 30. godišnjicu otmice iz voza 20 putnika u Štrpcima u Bosni i Hercegovini i masakra koji je kasnije počinjen nad njima, svjedoci zločina, rođaci žrtava i izvršioci zločina pričaju uznemirujuću priču o tom događaju.

Neki ukrajinski novinari koji su izvještavali o brutalnim masakrima ili su bili ranjeni na linijama fronta u protekloj godini ruske invazije na njihovu zemlju, doživjeli su psihičke traume.

Alma Karabašić iz Kamičana kod Prijedora je kao maloljetnica u proljeće 1992. godine sa majkom, mlađim bratom i drugim ženama i djecom bila zatvorena u logor “Trnopolje”, dok se njen otac s muškarcima uputio na – za njih – sigurnu teritoriju, ali je njegovo tijelo kasnije pronađeno u masovnoj grobnici.

Troje Tuzlaka nezadovoljni su radom gradskih inspekcija i pravosuđa dok godinama čekaju odgovore i rješenja za nelegalno izgrađene objakte na svojim imanjima.

Reportaža

Povratnici u Prijedoru – između života i diskriminacije

Bol za ubijenim članovima porodice u Hranči ne jenjava ni 31 godinu poslije zločina

Ista sudbina i neodgovorena pitanja za mještane Ahmića i Trusine 30 godina od zločina

Za mlade u BiH, nestali ljudi još uvijek su otvorena rana

Suze, izvinjenja i pružanje ruke među logorašima i veteranima na mjestima zatočenja

Provokacije i uvrede umjesto pravde za preživjele Biljančane

Otmica iz voza u Štrpcima: Usmena historija zločina u BiH

Godinu dana rata u Ukrajini: Novinari suočeni s traumom izvještavanja o zločinima

Topot vojničkih čizama i gorak okus pšenice u sjećanju maloljetnice zatvorene u “Trnopolju”

Višegodišnje čekanje na odgovore zbog nelegalne gradnje u Tuzli

Kapić: Poruke o pravljenju eksplozivne naprave

Suspendovane sudije i tužioci zaradili više od 800.000 maraka

Moja priča – Erna Imamović: Djetinjstvo i gubitak oca u Goraždu pod opsadom

Gligorević: Straže prema muslimanskim selima

Spori krivični postupci povećavaju rizik od retraumatizacije svjedoka ratnih zločina

Kadrić i ostali: Šutanje nogama u kasarni u Visokom

Suspendovane sudije i tužioci zaradili više od 800.000 maraka

Moja priča – Erna Imamović: Djetinjstvo i gubitak oca u Goraždu pod opsadom

Na području Višegrada pronađeni posmrtni ostaci

Mile Ujić nepravosnažno oslobođen optužbi za zločine u Rogatici

Pratite nas