Krajem jula 1992. godine oko 11.000 ljudi iselilo se iz tadašnjeg Bosanskog Novog preko Karlovca u Njemačku. Četiri osobe iz konvoja 23. jula 1992. godine prisjećaju se puta u nepoznato, ali tamo gdje više nije bilo straha.
Naza, dvije Fatime, Alma i Nura samo su neke od hrabrih žena koje su preživjele srebrenički “put smrti” kojim su se u julu 1995. godine, u koloni od nekoliko hiljada muškaraca i djece, kroz šume kretale ka teritoriji pod kontrolom Armije Bosne i Hercegovine (ABiH). Nadnaravna volja za spas svoje djece nadvladala je strah i nehumane uslove kojima su bile izložene.
Philipp von Recklinghausen iz Berlina jedan je od dva strana reportera koji su 1993. godine bili u Srebrenici. U grad se vratio mjesec dana nakon genocida za koji tada nije znao da je počinjen, ali je primijetio da više nema ljudi koje je poznavao. Njegove filmove sa fotografijama zaplijenili su pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS). Samo dio je uspio otkupiti nakon rata.
Trojica muškaraca iz Srebrenice prisjećaju se kako u julu 1995. godine još uvijek nisu dočekali punoljetstvo kada su, sa grupom drugih maloljetnika, muškaraca, žena i djece od kojih danas mnogi nisu živi, morali potražiti spas u šumi gdje im je na putu do slobode i sigurnosti nedostajalo snage, hrane i vode i gdje su doživjeli najveći strah u životu.
Almir Hadžić je jučer, uz brojne sugrađane i preživjele iz Kalinovika, koračao “putem smrti”, na kojem je prije 30 godina posljedni put vidio i poljubio oca Edhema, ubijenog u ljeto 1992. zajedno sa 121 osobom. Za tijelima 42 osobe porodice i danas tragaju.
U Višegradu i Foči obilježena je godišnjica najstrašnijih zločina počinjenih 1992., a predstavnici udruženja žrtava i njihove porodice ogorčeni su što se ni nakon 30 godina ne poštuju njihova prava, dok počinitelji zločina mirno šetaju ovim gradovima.
Mjesna zajednica Kula kod Gacka, koju čini 13 sela, poznatija i kao Fazlagića Kula, prije 30 godina bila je meta artiljerijskog i pješadijskog napada vojnih i policijskih formacija. U ovom zločinu, koji je u samo jednoj presudi okvalifikovan kao istrebljenje, ubijeno je više od 100 civila bošnjačke nacionalnosti.
Tokom povlačenja pripadnika i rezervista Jugoslovenske narodne armije (JNA) iz Blagaja prema Nevesinju, na današnji dan 1992. godine ubijeno je i odvedeno više od 20 stanovnika Gornjih i Donjih Vranjevića. Za tijelima sedam osoba i dalje tragaju članovi porodica, u nadi da će ih ukopati prije svoje smrti i da će neko odgovarati za njihovo stradanje.
Sa glumcima i pozorišnom ekipom sa čitavog Balkana, kao i iz Italije i Francuske, nova predstava koja se bavi kontroverzom oko Nobelove nagrade za književnost za 2019. dodijeljena Peteru Handkeu, postavlja pitanje: Možemo li odvojiti umjetnost od umjetnika?
Mogu li brojne evropske nagrade i vremenski odmak pomoći novom pokušaju Jasmile Žbanić da sa filmom o genocidu u Srebrenici probije zid cenzure i mržnje do kino dvorana u Republici Srpskoj i Srbiji?