Ignorisani od mnogih tradicionalnih medija, desničarske i krajnje desničarske grupe u Sjevernoj Makedoniji šire svoje prisustvo na društvenim mrežama. Ali mogu li to pretvoriti u glasove?
Saradnja sa međunarodnim agencijama poput Evropola ima ključno značenje ukoliko Sjeverna Makedonija i ostale zemlje Zapadnog Balkana žele da pobijede u borbi protiv terorizma i ekstremizma.
Usmjeravajući pažnju na prijetnju od vjerskog ekstremizma i islamske radikalizacije, Sjeverna Makedonija rizikuje da potcijeni opasnosti ekstremne desnice.
S obzirom da je na stotine balkanskih ekstremista otišlo u inozemstvo da se bori za takozvanu Islamsku državu i druge militantne grupe, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija našle su se pod pojačanim međunarodnim pritiskom da zaustave finansiranje terorizma.
Zemlje Balkana možda su teoretski spremne, ali u praksi one se teško suprotstavljaju rastućoj prijetnji od cyberterorističkih napada. BiH nema strategiju na državnom nivou.
Nakon pada “kalifata” Islamske države, nesistematski pristup balkanskih zemalja repatrijaciji njihovih državljana iz izbjegličkih kampova u Siriji znači da preko 100 djece još uvijek živi u prenatrpanim i nesigurnim uvjetima.
Dok u zemljama Evrope i SAD-u vlasti i sigurnosne agencije ultradesničarske organizacije proglašavaju najvećom sigurnosnom prijetnjom, u pet zemalja Zapadnog Balkana djelovanje ovih organizacija sa međunarodnim vezama za nadležne prolazi nezapaženo što predstavlja određeni rizik po društvo ovih zemalja u budućnosti, pokazuje analiza Balkanske istraživačke mreže (BIRN).