Autor Detektor

PRESS_7-1024x681.jpg

7. Jula 2016.

Balkanska istraživačka mreža u Bosni i Hercegovini (BIRN BiH) predstavio je analizu procesuiranih predmeta iz oblasti terorizma, korupcije i organiziranog kriminala.

BIRN je početkom 2016. godine počela pred Sudom BiH pratiti predmete iz oblasti terorizma, korupcije i organiziranog kriminala. U toku prvog polugodišta 2016. sačinjene su analize procesuiranih predmeta i izazova s kojima se suočava pravosuđe na državnom nivou, a rezultati analiza predstavljeni su na danas održanoj konferenciji za novinare.

Istraživanja BIRN-a BiH koja se odnose na terorizam pokazuju da su Tužiteljstvo i Sud BiH procesuirali preko 20 predmeta u vezi s terorizmom u BiH, kao i da je veći broj ovih predmeta u vezi s odlaskom osoba na strana ratišta i priključenja terorističkim organizacijama. Problemi u ovim slučajevima tiču se saradnje istražnih agencija, razmjene podataka, te procesa deradikalizacije nakon odsluženih kazni.

U odnosu na korupciju, analiza BIRN-a BiH pokazuje da se Državno tužiteljstvo baziralo na manje predmete korupcije s obzirom da je najveći broj presuda iz ove oblasti ili oslobađajući ili je riječ o uvjetnim kaznama ili kaznama do godine dana zatvora, koje je moguće zamijeniti novcem.

Konačno, državno pravosuđe je riješilo veći broj predmeta, njih preko 230, iz oblasti organiziranog kriminala. Veliki problem u ovim predmetima se pojavio pri oduzimanju imovine ilegalno stečene kroz ova kriminalna djela. Analiza BIRN-a BiH pokazuje da tužitelji u predmetima organiziranog kriminala nekada ne traže oduzimanje imovine, jer im to odnosi previše vremena u dokaznom postupku. Analiza također ukazuje na nemogućnost Suda BiH da osigura naplatu, kao i situacije u kojima osuđene osobe zatvorsku kaznu u trajanju do godine dana kompenziraju novcem ali ostaju dužne vratiti ilegalno stečenu imovinu.

BIRN BiH je na konferenciji za novinare predstavio i novi portal detektor.ba, na kojem će u narednom periodu biti objavljivani tekstovi, analize, istraživanja i intervjui, kao i audio i video materijali o procesuiranju ratnih zločina, tranzicionoj pravdi, monitoringu pravosuđa, terorizmu, korupciji i organizovanom kriminalu.

Na portalu detektor.ba nalazi se i jedinstvena arhiva sačinjena od preko 25.000 članaka, 1.553 radijske emisije, 78 epizoda emisije “TV Justice”, brojnih specijala, intervjua i reportaža nastalih tokom dugogodišnjeg praćenja suđenja za ratne zločine i novinarskog rada u oblasti tranzicione pravde.

Original članak možete pročitati na www.bhrt.ba.

erna-n11.jpg

1. Aprila 2016.

Haški tribunal izrekao je jučer prvostepenu presudu osumnjičenom ratnom zločincu i lideru Srpske radikalne stranke Vojislavu Šešelju, bez njegovog prisustva, kojom je Vojislav Šešelj oslobođen po svim tačkama optužnice.

Podsjetimo, Šešelj se teretio za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti od augusta 1991. do septembra 1993. nad nesrpskim stanovništvom Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Vojvodine.

Gošća Novog dana bila je Erna Mačkić, glavna urednica Balkanske istraživačke mreže za BiH.

Na pitanje da li je očekivala ovakvu presudu je kazala: “Presuda jeste bila iznenađenje, ali kad se sagleda tok postupka moglo se i zaključiti kakva će biti, jer je cijelo suđenje, ali i zadnja faza u kojoj je Šešelj pušten da se brani sa slobode i isključenje člana vijeća, pa kad se tako detaljno pogleda, moglo se i zaključiti kako će biti. Međutim, s obzirom na optužbe nismo očekivali da će biti oslobađajuća”.

Tužiteljstvo je primilo k znanju jučerašnju presudu uz izjavu da potpuno razumiju da će mnoge žrtve i zajednice biti razočarane presudom Raspravnog vijeća. U saopštenju stoji da će i pažljivo proučiti rezoniranje Raspravnog vijeća koje je dovelo do ovog ishoda, uključujući suprotno mišljenje i zaključke Raspravnog vijeća koji odstupaju od dosljedne prakse Tribunala. Potom će odlučiti postoje li osnove za žalbu na presudu. “To je sasvim relevantan pravni tok. Mislim da tužilaštvo ima puno posla pred sobom, prije svega radi žrtava uložiti napore da bi došlo do apelacije i same presude“, kazala je.

Komentarisala je i različita mišljenja građana Beograda i Sarajeva: “Očito je da su podijeljena mišljenja, ali mi moramo poštovati sudske presude. Moguće je da se presuda promijeni, ali bez obzira kakva je presuda, mi je moramo poštovati i ne trebamo podizati tenzije“.

Dodala je i kako Šešelj nije poštivao sudsko vijeće u samom postupku. “Nije poštivao ni svjedoke ni žrtve, sve vrijeme se postavljao arogantno i koristio govor mržnje, nipodaštavao je UN, Tribunal. Cijeli proces je bio cirkus koji i je i završen kao cirkus“, naglasila je.

Haški tribunal je prije presude pustio na slobodu Vojislava Šešelja uz obrazloženje da se radi o zaštiti njegovog zdravstvenog stanja, no Šešelj je vrlo agilno i javno radio na svom političkom projektu. “Haški tribunal tvrdi da Šešelj jeste bolestan, ali kad vidimo njegove istupe u javnosti ne možemo zaključuti da je tako teško bolestan. Ipak mislim da ga Haški tribunal ne bi pustio da nije bolestan“, rekla je Mačkić.

Haški tribunal najavio je zatvaranje 2017. godine, odnosno nakon presude Mladiću. Na pitanje koliko će domaći sudovi moći nastaviti tamo gdje Haški tribunal završi je odgovorila: “Mislim da mogu, pogotovo Sud BiH, s obzirom da je Haški sud već neke predmete prenio u Sud BiH koji već ima puno predmeta ratnih zločina u toku, neke završava i mislim da se u svakom slučaju može nastaviti praksa Haškog tribunala“.

Video gostovanja dostupan na ba.n1info.com.


denis_n1_karadzic-1.jpg

19. Marta 2016.

Tema jutra emisije Novi dan bila je predstojeća presuda Radovanu Karadžiću. Gost u studiju bio je Denis Džidić urednika BIRN-a BiH.

11.000 materijalnih dokaza pokazuje koliko je obiman proces.

Najiščekivanija presuda Haškog tribunala, gdje je do sada optužena 161 osoba, a presude u predmetima Ratko Mladić i Radovan Karadžić su najisčekivaniji. Karadžić je 12 godina bio u bjekstvu i radilo se o maratonskom suđenju, a njih dvojica su visokorangirani zatvorenici.

Ne iznenađuje velika zainteresovanost. Drago mi je da će iz BiH biti prisutan veliki broj medija, što ranije nije bio slučaj.

Ovo je presuda koja će se suštinski ticati definicije rata u BiH. Bolje je da su novinari tamo na licu mjesta i da se ne oslanja na saopštenja. Potrebno je otvoriti debatu nakon presude o tome šta je Tribunal uradio“, rekao je Džidić.

Predstojeća presuda bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću biće jedna od najvažnijih u historiji Haškog suda, ocijenio je glavni tužitelj Tribunala Serge Brammertz uoči izricanja presude Karadžiću 24. marta.

“Mnogo je važnih procesa bilo u ovom sudu i mnogo važnih presuda, ali presuda Karadžiću će zasigurno biti jedna od najvažnijih u historiji Tribunala”, rekao je Brammertz agenciji France press.

Francuska agencija navodi da je, nakon što je bivši predsjednik Srbije i Savezne republike Jugoslavije, Slobodan Milošević preminuo 2006. godine dok mu se sudilo na Haškom sudu, Karadžić sada političar najvišeg ranga kome se sudi za zločine koji su pratili raspad Jugoslavije tokom 1990-ih.

On je optužen za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja tokom rata u BiH, od 1992. do 1995. godine. Tužilaštvo u Hagu zatražilo je doživotnu robiju za njegove zločine. Predsjednik Tribunala, Teodor Meron izjavio je da bi prvostepena presuda Radovanu Karadžiću mogla biti izrečena najranije u oktobru 2015. godine

Na pitanje da li je pravda dostižna ili se na ovim prostorima više rugamo pravdi i šta će to, u konačnici značiti za historiju ovih prostora, odgovorio je gost Novog dana:

Pravo na pravdu, odnosno precusiranje zločinaca, je samo jedan segment. U BiH je to segment kojem se dalo najviše prostora i na tome je najviše insistirala Međunarodna zajednica, od početka ideja rješavanja je bila kroz osnivanja Haškog tribunala i Suda BiH. Imamo sistem koji nije pročišćen i nije se postupilo po postulatima procesa pravde.

Ipak nikada prije se na ovakvom nivou nisu procesuirali ratni zločini. Urađen je i radi se veliki broj procesa ratnih zločina, ali problem je što se ne radi i više jer je očito da postoji mnogo zaostalih slučajeva”, kazao je Džidić.

Šta poslije presude, hoće li ona poremetiti odnose u regiji?

Sigurno je, kakva god bila, će biti veliki broj ljudi koji će biti nezadovoljni. Međutim, nevjerujem da će suštinski nešto poremetiti. U Haškom tribunalu je urađen veliki broj predmeta o genocidu u Srebrenici i zločinima u Sarajevu i teško je da može doći do nekih iznenađenja.

Dosta je lakše dokazati Karadžića kao krivica za neke zločine, jer su zločini sami po sebi već dokazani i onda proces ide lakše.

Neki zločini su po svom opsegu dosegli nivo genocida, ali se nije mogla dokazati namjera okrivljenog da naredi ili izvrši genocid”, istakao je gost N1 televizije.

Nakon okončanja postupka akreditacije Međunarodni sud je registrovao zahtjeve za prisustvo od više od 150 žrtava, preko 200 novinara, više od 50 predstavnika država i članova diplomatskog kora i preko 100 predstavnika akademske zajednice, istraživača i predstavnika organizacija civilnog društva.

Savjetnik Radovana Karadžića Peter Robinson u izjavi za list The Guardian kazao je da očekuje da će njegov branjenik biti proglašen krivim za ratne zločine i da već planiraju žalbu na presudu koja će biti izrečena naredne sedmice u Haškom tribunalu.

Treba zapamtiti da ovo nije konačna presuda. Čeka nas i dugi period žalbe, jer ona traje u Haškom tribunalu. Ono što je Robinson rekao ne iznenađuje, jer ako se posmatraju dosadašnje presude Tribunala. Za Srebrenicu postoje veliki broj presuda i Radovan Karadžić se u njima spominje”, izjavio je urednik BIRN-a BiH.

“Ne mislim da je imao pošteno suđenje, ali to ćemo iznositi u žalbi”, kazao je Robinson za The Guardian nakon seminara studentima prava Univerziteta Nottingham.

Robinson je dodao da bi bio iznenađen da Haški sud Karadžića osudi za genocid koje su počinile snage pod njegovom komandom, uključujući i genocid 8.000 srebreničkih žrtava.

“Ahilova peta međunarodne pravde je da postoje dvostruki standardi. Postoji jedan standard za male zemlje poput Bosne, Ruande i Liberije i drugi standard za velike zemlje poput Velike Britanije, SAD-a i Rusije. To stvarno treba da se promijeni”, poručio je Robinson.

Prošlo je više od 20 godina od početka rata, kada ćemo zatvoriti poglavlje ratnih zločina? U čemu je problem, sporost pravosuđa, politizacija, nespremnost da se priznaju vlastiti zločini i poštuju tuđe žrtve…

Teško je očekivati bilo kakvo zatvaranje tog poglavlja ako se suštinski ne bavimo njime. Kao država se bavimo samo jednim dijelom, a ostali segmenti prava utvrđivanja istine, što mi nemamo, su zapostavljeni. Nemamo sistemsko bavljenje sa tranzicijskom pravdom. Mi kao društvo imamo političke elite koje su slične onima iz ranijeg perioda. Pred svake izbore vidimo iste stvari na koje lako dobijaju poene jer se lako izaziva strah kog građana na ratnim zločinima. Za sve žrtve utvrđivanje krivca je bitno. To je i utvrđivanje historije.

Haški tribunal pustio je na slobodu Vojislava Šešelja. Obrazloženje je bilo da se radi o zaštiti njegovog zdravstvenog stanja, no Šešelj od tada vrlo agilno i javno radi na svom političkom projektu, koristi se huškačkom retorikom, čak je bio i u reality showu. Zašto još nije vraćen u Hag, i hoće li se proces protiv njega ikada okončati?

On je trn u oku Haškog tribunala. To je jedan slučaj koji će biti proučavan kako ne dozvoliti da se predmet rastegne više od jedne decenije“, rekao je Denis Džidić.

Video snimak gostovanja možete pogledati na ba.n1info.com.


erna_n13.jpg

10. Februara 2016.

Osuđeni ratni zločinac i bivši general Vojske Republike Srpske, Zdravko Tolimir, preminuo je u Hagu. U aprilu prošle godine Tolimir je osuđen na doživotni zatvor zbog zločina nad Bošnjacima iz Srebrenice, u ljeto 1995. godine.

Dok se čeka presuda Radovanu Karadžiću, uhapšen je njegov bivši savjetnik Јovan Tintor. Jovan Tintor osumnjičen je za ratni zločin nad osobama bošnjačke i hrvatske nacionalnosti na području opštine Vogošća.

Srbija je na graničnom prijelazu Rača, policijskim službenicima Sudske policije BiH, isporučila Sašu Ćurguza, osumnjičenog za ratne zločine na području Bihaća.

U temi jutra gošča jutarnjeg programa N1 televizije bila je Erna Mačkić, glavna urednica BIRN-a za BiH.

Prošlo je više od 20 godina od početka rata, a pitanje je kada će se zatvoriti poglavlje ratnih zločina?

Mislim da nikada neće biti procesuirani svi zločini s prostora BiH, ali i ostalih dijelova bivše Jugoslavije. Osuđenici umiru na izdržavanju kazne, neki na putu za izdržavanje, neki i prije presude. To je životni slijed događaja. I na taj način se osjeti koliko je pravda spora“, istakla je Mačkić.

Uzrok smrti Zdravka Tolimira još nije poznat i to još jedan slučaj gdje optuženi nije dočekao kraj presude.

On je osuđen na doživotni zatvor. Jučer je naređena detaljnija istraga njegove smrti, što je uobičajena procedura kako bi se Haški tribunal ogradio od neprirodne smrti“, rekla je Mačkić i dodala da je ovo 12 slučaj smrti u pritvorskoj jedinici. “Bilo je puno slučajeva u BiH gdje su preminule osobe koje nisu dočekale presudu.

Slobodan Milošević nije dočekao ni presudu. Za mjesec dana bi trebala biti izrečena prvostupanska presuda bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću, koji je optužen za genocid u Srebrenici. Po istoj optužnici, još traje i postupak protiv Ratka Mladića, zapovjednika Glavnog štaba Vojske RS-a.

Vrlo je teško reći da li će to neko doživjeti. Mi raspolažemo sa informacijama da je zdravstveno stanje Ratka Mladića često kritično jer je do sada imao dva moždana udara. S druge strane Karadžiću slijedi prvostepena presuda, pa žalbeni dio, a onda drugostepena presuda. Sve to može trajati još dvije godine“, kazala je glavna urednica BIRN-a.

Dok se čeka presuda Radovanu Karadžiću, uhapšen je njegov bivši savjetnik Јovan Tintor. Predat je Sudskoj policiji BiH, a državno tužilaštvo će za njega uputiti prijedlog za određivanje mjere pritvora. Jovan Tintor osumnjičen je za ratni zločin nad osobama bošnjačke i hrvatske nacionalnosti na području opštine Vogošća.

Mnogo je hapšenja i optuženih za ratne zločine u BiH. Ne bih ulazila u tužilački posao, ali stvari se pomiču ka boljem. Ipak, mislim da nikada nećemo imati sve procesuirane osobe“, rekla je gošća Novog dana.

Državno tužilaštvo sumnjiči Sašu Ćurguza da je za vrijeme rata – u ljeto 1992. godine, u okviru širokog i sistemskog napada, usmjerenog protiv bošnjačkog stanovništva, na širem području Bihaća, zajedno sa ostalim pripadnicima Vojne policije odveo 10 zatvorenika civila, koji su nakon toga ubijeni, a njihova tijela bačena u jamu.

On je svjedočio ranije u korist jednog optuženog i govorio o toj jami, tako da je bilo logično da će i on biti osumnjičen. Bitno je da se slučajevi procesuiraju“, rekla je Mačkić.

Ona je rekla da su pred Sudom BiH krajem prošle godine bile 124 osobe optužene za ratne zločine.

Ukoliko je složenija optužnica i ukoliko postoji 10 tačaka optužnice, to je deset različitih djela i sve je potrebno dokazati. Za sve to je potrebno dosta vremena.”

Haški tribunal pustio je na slobodu Vojislava Šešelja. Obrazloženje je bilo da se radi o zaštiti njegovog zdravstvenog stanja, no Šešelj od tada vrlo agilno i javno radi na svom političkom projektu, koristi se huškačkom retorikom, a čak je bio i u riality showu.

Njegov slučaj je veoma specifičan. Kada je pušten, iz Haaga je predstavljeno tako kao da su njemu odbrojani dani, međutim slika izgleda drugačije. Neuobičajeno je zašto se toliko godina čeka na presudu u koliko se sudija upoznaje s predmetom i presudom. Ovo je mogu reći otezanje Haškog tribunala u Šešeljevom slučaju“, mišljenja je Mačkić.