Petak, 26 juna 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English


Karim Khan. Foto: ICC

Karim Khan, glavni tužilac ICC-a u Hagu, izjavio je juče da je odlučio nastaviti „što je brže moguće“ s procesom pokretanja istrage o mogućim ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti u Ukrajini, počinjenim tokom ruske invazije koja je u toku.

Khan je u saopštenju objavljenom na internet stranici ICC-a potencirao da postoji „razumna osnova za pretpostavku da su u Ukrajini počinjeni navodni ratni zločini kao i zločini protiv čovječnosti“.

„Već sam zadužio svoj tim da istraži sve mogućnosti očuvanja dokaza“, naglašava on.

Iako Ukrajina nije stranka ICC-a, službeno je prihvatila nadležnost međunarodnog suda, što omogućava Khanu da vodi istragu.

Khan je naveo da bi se odobrenje za otvaranje istrage ubrzalo kada bi se njegovoj kancelariji u vezi situacije obratila članica ICC-ja.

Litvanska premijerka Ingrida Simonyte već je objavila da njena vlada namjerava zatražiti od ICC-a da istraži moguće ratne zločine i zločine protiv čovječnosti u Ukrajini.

„Svakog dana stiže novi materijal, ali do sada ga imamo dovoljno da podnesemo zahtjev“, kazala je Simonyte.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da je Rusija počinila ratni zločin namjerno gađajući civile tokom napada na grad Harkov u kojima je poginulo na desetine ljudi, javlja BBC News.

„Očigledno je to bio ratni zločin. Miran grad. Mirna stambena naselja. Nema vojnih objekata”, rekao je Zelenski.

Međunarodne grupe za ljudska prava optužile su Rusiju da koristi kasetne bombe u područja naseljena civilima.


Stambeno područje Kijeva nakon granatiranja ruskih snaga u ponedjeljak. Foto: EPA-EFE/Sergey Dolzhenko.

Amnesty International (AI) je u nedjelju saopštila da je kasetno streljivo bačeno na jaslice i vrtić u gradu Oktirka na sjeveroistoku Ukrajine gdje se lokalno stanovništvo sklonilo od sukoba.

„Čini se da su napad izvele ruske snage koje su djelovale u blizini i koje imaju sramotnu evidenciju o korištenju kasetne municije u naseljenim područjima“, navodi se u saopštenju AI.

U njemu se naglašava da „ovaj udar može predstavljati ratni zločin“.

Human Rights Watch je u petak saopštila da je ruska balistička raketa sa kasetnim streljivom udarila u blizini bolnice u Vuhledaru na istoku Ukrajine, usmrtivši četiri civila i ranivši još deset, od kojih šest zdravstvenih radnika.

„Ruske snage trebaju prestati s korištenjem kasetne municije i nezakonitim napadima oružjem koje neselektivno ubija i sakaćuje“, saopštio je Steve Goose, direktor za oružje Human Rights Watch-a.

Upotreba kasetnog streljiva zabranjena je međunarodnim ugovorom koji ni Rusija ni Ukrajina nisu potpisale.

Vijest o mogućoj istrazi tužioca IIC-a uslijedila je nakon što je Ukrajina u nedjelju objavila da je Međunarodnom sudu pravde (MSP) u Hagu podnijela tužbu protiv Rusije zbog, kako je rekla, lažnih navoda da se dogodio genocid kako bi opravdala rat.

Ukrajina je od MSP-a zatražila pokretanje postupka protiv Rusije, jer je Moskva, kako se navodi, lažno interpretirala Konvenciju o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948. kako bi podržala svoje argumente o invaziji.

Ukrajina navodi da „Ruska Federacija lažno tvrdi da su se u oblastima Lugansk i Donjeck u Ukrajini dogodila dela genocida”, što je iskoristila kao opravdanje da ih prizna kao nezavisne države i započne rat u njihovu ‘odbranu’.

    Najčitanije
    Saznajte više
    Obilježavanje godišnjice zločina na Bikavcu u Višegradu
    Polaganjem cvijeća i obraćanjem predstavnika udruženja, u subotu će u Višegradu biti obilježene 34 godine od zločina koji je ostao upamćen kao “živa lomača”, kada je više od 70 bošnjačkih civila zapaljeno u kući Mehe Aljića na Bikavcu.
    Javna debata u Kaknju. Foto: Detektor
    Kažnjavanje komentara na društvenim mrežama nije usklađeno s federalnim zakonima
    Učesnici prve javne debate o primjeni Odluke o javnom redu i miru u Kaknju ocijenili su da propis koji omogućava kažnjavanje građana zbog vrijeđanja, prijetnji i govora mržnje na društvenim mrežama nije usklađen s važećim zakonodavstvom Federacije BiH te da ga je potrebno doraditi.