Potrebno 40 godina za pronalazak nestalih u ratu sadašnjim tempom traženja
Okrugli sto u Brčkom. Foto: BIRN BiH
Govoreći o rezultatima rada tokom 2021. godine kada su pronađeni posmrtni ostaci 89 nestalih tokom posljednjeg rata, članovi Savjetodavnog odbora Instituta za nestale osobe su procijenili da bi sadašnjom dinamikom trebalo još oko 30 do 40 godina za pronalazak ostataka više od 7.600 osoba za kojima se traga.
Tokom okruglog stola u Brčkom, koga je organizovao Savjetodavni odbor “Postignuća i prioriteti u procesu traženja nestalih osoba u Bosni i Hercegovini”, naglašeno je da je BiH postigla značajan uspjeh u traženju nestalih tokom kojeg je pronađeno više od 80 posto osoba koje su prijavljene kao nestale ali se i dalje traga za velikim brojem osoba.
Upravo zbog toga su porodice koje još uvijek traže svoje nestale nezadovoljne trenutnim intenzitetom traženja nestalih, rečeno je na današnjem okruglom stolu u Brčkom kome su prisustvovali i predstavnici više udruženja porodica nestalih osoba, Međunarodne komisije za traženje nestalih (ICMP), Tužilaštva BiH i Brčko distrikta, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Policije Brčko distrikta i Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH.
“Temeljni problem zašto ovo sve tako dugo traje je nedostatak relevantnih, kvalitetnih informacija o lokacijama grobnica u BiH i cijelo vrijeme o tome govorimo. Ko zna informacije o lokacijama grobnica? Znaju oni koji su ubijali i zakopavali i oni koji su naređivali. Stoga mi se čini da se mi vrtimo u nekom krugu i da krijemo te informacije jedni od drugih unutar BiH a usko s tim je povezan nedostatak političke volje da riješi ovo pitanje”, kazao je Marko Jurišić, predsjedavajući Kolegija direktora Instituta.
U prošloj godini Sektor za traženje, ekshumaciju i identifikaciju Instituta je izvršio 1.413 predvizita na terenu radi lociranja grobnica, razgovora sa svjedocima kao i uzimanja elemenata radi podnošenja zahtjeva Tužilaštvu BiH za ekshumaciju. U tom periodu zaprimili su 109 zahtjeva za ekshumaciju, 12 zahtjeva za reekshumaciju, četiri zahtjeva za asanaciju, deset zahtjeva za uzimanje koštanih uzoraka i osam zahtjeva za deminiranje.
Samir Vranović, predsjedavajući Savjetodavnog odbora Instituta, naglasio je da su u posljednje dvije godine primjetni mnogi problemi u procesu traženja nestalih osoba koji su se ogledali kroz razne opstrukcije na terenu, manjak informacija te loš odnos institucija prema cijelom procesu.
Branka Aulić iz Udruženja zarobljenih i poginulih vojnika i nestalih civila opštine Prnjavor je istakla da oni traže još 33 nestale osobe i da njihove porodice nisu zadovoljne brzinom i procedurama traženja nestalih.
“Vi običnim roditeljima, suprugama i djeci, koji nisu uključeni u te procese, teško možete objasniti zašto u tom procesu traženja nestalih ima toliko karika u lancu da se dođe od informacije, do identifikacije i zbog toga se oni žale na sporost rada institucija”, kazala je Aulić.
Semina Alekić, predsjedavajuća Regionalne koordinacije udruženja porodica nestalih osoba sa područja bivše Jugoslavije, rekla je da su porodice svjesne da je osnovni problem i glavni razlog u politici i da se od politike i uposlenika u institucijama mora tražiti da oni daju svoj doprinos u ubrzanju ovog procesa.
Kao još jedan od velikih problema je istaknuto i pitanje značajnog broja posmrtnih ostataka neidentifikovanih osoba koji se godinama nalaze u kosturnicama u BiH, a koji bi se trebali ukopati na određene sudske parcele po opštinama.
