Tokom izvještavanja, naša je redakcija objavila više od 800 članaka o Mladiću prateći sva ročišta koja su se održavala pred Haškim tribunalom a potom i Međunarodnim mehanizmom za krivične sudove. Kada smo u jutro, 8. juna, počeli sa izvještavanjem sa izricanja konačne presude Mladiću, koji će toga dana biti osuđen na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici i drugih zločina u BiH, naš sadašnji direktor Denis Džidić koji je kao novinar izvještavao sa suđenja u Haagu napisao je na svom Twitter nalogu: “Zbog ovakvih dana i postojimo”.

Naš je live blog sa izricanja presude služio kao izvor mnogim medijima a stotine građana su se oslonile na izvještavanje novinarki Emine Dizdarević i Lamije Grebo iz Haaga. Ostali novinari naše redakcije vrijedno su izvještavali iz gradova širom BiH. Uz niz priča i videosadržaja posebno smo ponosni na multimedijalnu priču o mjestima zatočenja iz optužnice protiv Mladića koju smo objavili neposredno prije izricanja presude. “Prizori zločina” bili su jedan od najčitanijih sadržaja našeg portala Detektor protekle godine.

Do tada smo već imali snimljenih 95 svjedočenja članova porodica iz Srebrenice koji su Memorijalnom centru dali na čuvanje predmete ubijenih članova porodice u genocidu. BIRN BiH zajedno sa Centrom ove je godine završio snimanje 100 svjedočanstava u projektu usmene historije kojeg finansira Vlada Kraljevine Nizozemske. Prije godišnjice genocida u julu smo objavili kratki dokumentarni film o snimanju svjedočanstava koja će od naredne godine biti dostupna u Memorijalnom centru i posebno dizajniranoj internet stranici.

Emina Dizdarević i Lamija Grebo ispred zgrade Međunarodnog mehanizma za krivične sudova u Haagu prije izricanja presude Ratku Mladiću. Foto: EPA-EFE/ROBIN UTRECHT

Uz 12 mjesečnih emisija TV Justice, ove godine smo u saradnji sa Misijom OSCE-a u BiH također objavili i tri dokumentarna filma o napadima i pritiscima na medije.

U decembru smo imali premijeru filma “Novinarstvo nije zločin: Glas novinara u BiH”, koji donosi iskustva napadnutih bosanskohercegovačkih novinarki i novinara, te govori o izazovima s kojima se novinari, radeći svoj posao, svakodnevno susreću, kao i o nedovoljnom procesuiranju napada na medijske radnike i niskim kaznama za počinioce.

Novinari i novinarke BIRN-a BiH u ovoj su godini objavili veći broj tekstova nego prethodne – više od 2.000 od kojih je 370 također objavljeno i na engleskom jeziku. Priče su u drugim medijima ove godine bile prenošene više od 8.500 puta.

Stranica Detektor imala je 30 posto više posjetilaca nego 2020. godine. Tekstovi o presudi Mladiću ali i izvještavanje sa presude u predmetu Stanišić i Simatović imali su veliki broj čitanja i prenošenja.

Neki od najčitanijih tekstova su bili fact-check tekstovi koje je ove godine radila redakcija Detektora – posebno o izvještajima komisija u Republici Srpskoj o zločinima u Sarajevu i Srebrenici. Tekstovi BIRN-a BiH provjeravali su navode ovih izvještaja i ukazivali na navode koji se ne slažu sa sudski utvrđenim činjenicama.

Kroz analize o nekažnjivosti negiranja genocida ili veličanja ratnih zločina i zločinaca, BIRN BiH je u saradnji sa forumZFD-om i Trial Internationalom skretao pažnju na važnost donošenja zakona za zabranu širenja ovakvih narativa. Nakon što je to u julu uradio bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, nedugo poslije smo pisali kako su izmjene zakona kojima se kažnjava negiranje genocida i drugih ratnih zločina smanjile takve izjave. Nakon nekoliko godina bez većih i značajnih pomaka u procesima tranzicione pravde, izmjene Krivičnog zakona bile su ove godine prekretnica u procesu suočavanja sa prošlošću i pomirenja uprkos krizi koja je napravljena nakon kriminaliziranja negiranja genocida.

Regionalna saradnja i dalje ostaje velikim problemom u procesuiranju ratnih zločina a neki od počinilaca i dalje su nedostupni pravosuđu u BiH jer se nalaze u Srbiji. BIRN BiH je ove godine otkrio da je Srbija dala državljanstvo odbjeglom optuženiku za ratne zločine Mirku Vrućiniću pred izricanje presude, te nastavio da prati provedbu Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina.

U proteklih 12 mjeseci, poseban fokus stavili smo na vladavinu prava. Pisali smo o više afera u Državnom tužilaštvu i slabim rezultatima u procesuiranju sistemske korupcije.

Kroz istraživanja Irvina Pekmeza i Azre Husarić smo ove godine također otkrili da je kineski proizvođač respiratora upozorio javno na njihovu stvarnu svrhu prije nego što je 100 takvih uređaja kupljeno u Federaciji. O korupciji smo ove godine izvještavali kroz suđenja, disciplinske postupke protiv sudija i tužilaca ali i analize i istraživanja.

Nastavili smo sa istraživanjima ekstremizma, posebno krajnje desničarskog te stranih malignih uticaja u BiH. Naš novinar Teo Zorić posebno je prikazao kako strani uticaji negativno utiču na ekologiju u BiH te koliko malo vlasti u BiH mare za ova pitanja.

Istraživanje Nermine Kuloglije otkrilo je po prvi put imena članova anonimnog bošnjačkog neonacističkog pokreta koji privlači maloljetnike BPNP-a. Irvin Pekmez je u tekstu o grupi muškaraca iz Lončara u blizini Brčkog, uniformno obučenih u crne duskerice s natpisom “Rusija”, koji se predstavljaju kao humanitarna organizacija spremna pomoći svima, otkrio drugo lice ove skupine i kriminalnu prošlost vođe, odavanje počasti optuženom za ratne zločine i interesovanje policije za neke od članova.

Istraživanje Harisa Rovčanina o sudskim dokumentima 16 ravnogorskih udruženja otkrilo je da se istaknutim članovima sudilo ili sudi za ratne zločine, dok je jedan od rukovodilaca bio policajac uprkos tome što su sigurnosne agencije upozoravale da ravnogorski pokreti šire ekstremističke poruke kao i da su neka udruženja uživala podršku iz budžeta.

Ove smo godine pratili i disciplinske postupke protiv sudija i tužilaca, posebno one protiv bivše glavne državne tužiteljice i predsjednika Suda BiH. Jasmin Begić je pisao kako su dva postupka vođena istovremeno završila sa različitim odlukama u analizi koja je ukazala na i dalje blagu kaznenu politiku prema nosiocima pravosudnih funkcija.

Ove smo godine posebno ponosni na uticaj kojeg su napravile naše priče ali i dugogodišnja nastojanja da pravosuđe u BiH učinimo transparentnijim. Nakon niza tekstova, kampanje za transparentnije pravosuđe i peticije Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) koju je potpisalo 5.000 građana BiH, Državno tužilaštvo odlučilo je napokon od početka naredne godine objavljivati potvrđene optužnice što će novinarima i građanima dati bolji uvid u rad tužilaca i omogućiti bolje praćenje suđenja.

VSTV je ove godine usvojilo komunikacijsku strategiju koja je na dnevni red stavljena nakon pisanja BIRN-a BiH da se na strategiji radilo šest godina i da nije bila usvojena.

Kada smo početkom novembra upozorili da Tužilaštvo BiH kasni sa tenderom za ekshumacije, dan nakon teksta iz ove pravosudne institucije su saopštili da je novi tender raspisan.

Ilustracija: BIRN BiH

Jedan od najponosnijih trenutaka ove godine za nas je bio 23. novembar, kada je BIRN-u BiH uručena specijalna nagrada European Press Prize koju smo osvojili 2020. godine. Zbog pandemije je prošle godine proglašenje bilo samo online ali su organizatori ove godine uspjeli okupiti dobitnike u Berlinu.

Novinarska priznanja dali su nam dodatni motiv i snagu za kvalitetno izvještavanje. Urednica u BIRN-u BiH Džana Brkanić krajem godine nagrađena je trećom nagradom Evropske unije za istraživačko novinarstvo za svoje istraživanje o prikupljanju novca za izgradnju bunara i džamija u Africi.

U priči “Iz BiH u Afriku – milionski projekt gradnje bunara bez udruženja i izvještaja” Brkanić je otkrila kako su pojedinci i udruženja iz BiH, uz podršku selefijskih predavača, u proteklim godinama skupili više miliona maraka za izgradnju bunara i džamija u Africi, ali je više osoba potvrdilo da su novac davali u gotovini ili ga uplaćivali na račune privatnih lica. Istraživanje BIRN-a BiH utvrdilo je da je na nekoliko od više od 2.300 objava postavljena “fotošopirana” fotografija izgrađenih bunara, koji u Africi nemaju fiksnu cijenu poput one koja se traži u BiH.

Brkanić je bila među devet nominiranih novinara BIRN mreže u užem izboru za Nagradu za istraživačko novinarstvo “Dejan Anastasijević”, koju Nezavisno udruženje novinara (NUNS) i Američka ambasada u Beogradu dodjeljuju već šesnaest godina zaredom.

Nermina Kuloglija u novembru je bila dobitnica priznanja novinarske nagrade SEEMO za izvanredne zasluge u istraživačkom novinarstvu.

Kuloglija je priznanje dobila za svoj predan rad na praćenju javnih nabavki tokom pandemije koronavirusa. Ona je od početka pandemije u martu pa do kraja 2020. godine pratila sva javna trošenja tokom borbe protiv pandemije kroz posebnu bazu podataka. U tom periodu zabilježila je trošenje više od 60 miliona maraka i objavila niz priča.

Ona je u aprilu izabrana u širi krug kandidata za nagradu “One World Media” u kategoriji “New Voice” među mladim novinarima iz cijelog svijeta koji su tokom godine dali značajan doprinos međunarodnom novinarstvu.

Kuloglija je ušla u izbor od deset novinara za serijal istraživanja o ultradesničarskim organizacijama u BiH.

Novinar Haris Rovčanin ušao je serijalom tekstova u uži izbor za međunarodnu nagradu “Fetisov” u kategoriji za izvanredan doprinos miru.

Četiri teksta Rovčanina, od kojih je u dva koatorica i Albina Sorguč, koja je u vrijeme objave teksta bila dio tima BIRN-a BiH, izabrani su u uži krug među pet nominacija u kategoriji za izvanredan doprinos miru međunarodne nagrade “Fetisov”.

Serijal koji je ušao u uži izbor sadržava dva istraživanja – o neprocesuiranim za genocid u Srebrenici te vezi ravnogorskih i četničkih udruženja sa ratnim zločinima i ekstremizmom, te reportaži o traženju nestalih i fact-check tekstu o stradanju Srba u Sarajevu.

Na stranici nagrade će u februaru biti proglašeno 12 pobjednika, a dodjela nagrada će biti održana u Švicarskoj u aprilu.

U martu 2021. godine novinar Mladen Obrenović dobio je nagradu u oblasti izvještavanja o temama kojima se podržava unapređenje dijaloga i društvene kohezije unutar i između Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije, za priču o Balkanskoj kozačkoj vojsci.

Ekipa BIRN-a BiH na uručenju European Press Prize u Berlinu. Foto: EPP

Ove smo godine posebno vrijedno radili na našim bazama podataka. U našu nagrađivanu Bazu službenih automobila unijeli smo više podataka nego u prethodnim godinama. Nejra Džaferagić i Aida Trepanić izvještavale su o primjerima nabavke skupocjenih automobila, posebno tokom pandemije.

U martu ove godine smo sa regionalnom organizacijom BIRN-a objavili novu Bazu presuda za terorizam koja sadrži sve presude za terorizam i ratovanje na stranim ratištima u Siriji i Ukrajini koje su izrečene u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji.

Baza podataka sadrži i detaljne preglede slučajeva koji uključuju fotografije i videozapise, koristeći BIRN-ovo opsežno izvještavanje o tim slučajevima, kao i resursni centar koji nudi videouputstva i PDF brošure o tome kako izvještavati o nasilnom ekstremizmu i terorizmu.

U aprilu smo započeli projekat kreiranja interaktivne edukativne baze o sudski utvrđenim činjenicama iz rata u BiH s ciljem suprotstavljanja revizionističkim narativima i negiranju zločina. Baza čiju izradu finansira Fond Ujedinjenih nacija za demokratiju (UNDEF) bit će objavljena naredne godine.

Krajem godine objavili smo i bazu podataka “Mapiranje mržnje” o govoru mržnje i diskriminatornom govoru, negiranju genocida i drugih ratnih zločina te incidentima u kojima se izaziva mržnja ili negiraju ratni zločini u Bosni i Hercegovini. Podatke ćemo na osnovu posebno napravljene metodologije prikupljati do izbora naredne godine kako bismo temeljito pratili širenje mržnje u javnom prostoru i povezanost takvih trendova sa političkim narativima.

Redakcija BIRN BiH. Foto: BIRN BiH 

Ove godine sadržaji na našoj Facebook stranici imali su skoro 20 miliona prikazivanja a video više od četiri miliona pregleda. Broj pratilaca naše Facebook stranice ove se godine značajno povećao. Zbog toga smo vam zahvalni. Na povjerenju i prepoznavanju našeg truda i posvećenosti. Zahvalni smo i našim donatorima i partnerima bez čije podrške ne bismo mogli da radimo posao za vas.

Ove smo godine unaprijedili svoju multimedijalnu produkciju i proširili tim.

Sa dodatnim kapacitetima naredne godine želimo nastaviti rast. Već početkom godine u Memorijalnom centru u Srebrenici ćemo otvoriti postavku nastalu kroz snimanje 100 svjedočanstava.

Kasnije u toku godine u saradnji sa regionalnom organizacijom BIRN-a u Sarajevu planiramo otvoriti muzej “Reporters house”.

To će biti prvi regionalni muzej na Balkanu koji će ispričati sveobuhvatnu priču o raspadu bivše Jugoslavije i ratovima koji su izbili tokom tog raspada, iz perspektive novinara.

Naredne godine nastavit ćemo da izvještavamo u tri glavna polja – tranziciona pravda, ekstremizam i strani maligni uticaji te vladavini prava.

Hvala vam što pratite i podržavate rad BIRN-a BiH. Ostanite sa nama i u 2022. godini.