Panelisti press konferencije. Foto:BIRN BiH
BiH konzorcijum za zaštitu djece, koji čine Međunarodni forum solidarnosti – EMMAUS, UNICEF BiH i Save the Children, 2018. je započeo realizaciju trogodišnje inicijative uz podršku Fonda za globalno partnerstvo.
Na press konferenciji održanoj u Sarajevu govorilo se o rezultatima projekta čiji je cilj bila prevencija nasilja nad djecom u digitalnom okruženju kroz podršku vlastima, institucijama i profesionalcima u BiH, te o unapređenju postojećih i razvoju novih mehanizama rada.
Jedan od najvažnijih rezultata ovog projekta, kako je rečeno, jeste osnivanje prvog Centra za sigurni internet u BiH, putem kojeg je omogućeno prijavljivanje neprimjerenog sadržaja na internetu, te je pokrenuta i besplatna telefonska linija “Helpline” (080 022 323), koja stoji na raspolaganju za svu djecu, njihove roditelje i ostale građane, da potraže besplatnu podršku i savjet ukoliko su bili žrtve nasilja u digitalnom okruženju.
Belma Gijo iz Međunarodnog foruma solidarnosti – EMMAUS je kazala da Centar u sebi ima nekoliko komponenti. Prvu komponentu čini informativni centar, gdje se svim skupinama pružaju informacije o tome kako se ponašati i zaštititi na internetu, te kako prijaviti nepoželjno ponašanje u digitalnom okruženju. Druga komponenta je linija za prijavljivanje neprimjerenog sadržaja, koja je anonimna, dok je treća “Helpline” – sistem podrške od strane stručnjaka i psihologa.
Također je navela i kako Centar za sigurni internet u svom sklopu sadrži i omladinski panel. Gijo je istakla da su se u ovom slučaju za svaki korak savjetovali s djecom i mladima.
Ona je objasnila da je do sada urađeno preko 60 edukativnih radionica kako za djecu, tako i za roditelje, te se učinilo sve da se korisnicima ukaže na probleme s kojima se mogu suočiti na internetu.
“To je, ustvari, uključivanje djece i mladih u sve aktivnosti koje se tiču nas. Kako bismo pristupili svim grupama, mi smo razvili mobilnu aplikaciju, odnosno igricu, za malu i malo stariju djecu. Razvili smo memorijsku igru za djecu i za svaku tu stvar smo komunicirali sa djecom, sa krajnjim korisnicima, šta oni žele vidjeti”, kazala je Gijo.
Kako je objasnila Ajna Katica, predstavnica Omladinskog panela Centra za sigurni internet, ovaj panel oformljen je u februaru 2019. godine i njegov zadatak je da drži Centar za sigurni internet ažurnim u vezi sa svime što se dešava na internetu – novim opasnostima i aplikacijama, ali isto tako da se pruži mladalačka perspektiva kada je u pitanju internet.
“Omladinski panel je bio i grupa ambasadora u svojim školama, jer mi smo bili grupa srednjoškolaca koji su tu došli i koji su bili edukovani o opasnostima na internetu, ali isto smo bili tu da dajemo mišljenje mladih koji čitav svoj život koriste internet, o opasnostima, i prošli smo kroz mnoge edukacije”, rekla je Katica, dodavši da su potom mladi držali prezentacije i webinare za nastavnike, roditelje i djecu.
Katica je kazala da su mladi u svojim školama dijelili informacije, promo-materijale te da je to pomoglo drugim mladima da se edukuju, jer ni oni, ali ni roditelji, nisu svjesni opasnosti koje postoje na internetu.
“Tek kada se ode na te edukacije, tek kada se ode na te radionice, ustvari se shvati koliko je ovo jedan od najkrucijalnijih, ja bih rekla, problema u BiH, jer je internet jedna nova pojava koja, na kraju krajeva, koliko je dobra, isto toliko je u mnogim dijelovima strašna i nepoznata”, rekla je Katica.
Neid Hasanović iz Federalne uprave policije (FUP) kazao je da je ova agencija jedna od prvih koje su prepoznale ovaj problem, te je prva potpisala protokol o saradnji.
“Ovaj protokol se odnosi da mi pružamo asistenciju Centru za sigurni internet prilikom edukacija, svih onih kojima je ta edukacija potrebna, a prvenstveno su tu djeca i roditelji. Nekako mi iz policije najviše volimo kad tim edukacijama prisustvuju roditelji jer su oni ta prva linija odbrane”, rekao je Hasanović.
Objasnio je da Federalna uprava policije, kao organ za sprovođenje zakona, koristi resurse Centra za sigurni internet, naročito resurse koji se tiču pružanja psihološke pomoći žrtvama i onima koji se osjećaju kao potencijalne žrtve.
Iako je ovo novi izazov i fenomen za policijske agencije, te iako nemaju konkretnu statistiku seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja djece u digitalnom okruženju, na ovim slučajevima se radi i do dvije godine, rečeno je na današnjoj press konferenciji. Hasanović je kazao da je vrlo važna zaštita i anonimnost djece koja su žrtve seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja u digitalnom okruženju.
