Javna opomena Debevcu za stručnjake ukazuje na blagu kaznenu politiku VSTV-a

Ranko Debevec. Foto: BIRN BiH

Predsjedniku Suda Bosne i Hercegovine Ranku Debevcu nepravosnažno je utvrđena odgovornost za disciplinske prekršaje “ponašanje u sudu i izvan suda koje šteti ugledu sudijske funkcije i namjerno davanje lažne, obmanjive i nedovoljne informacije u vezi s bilo kojim drugim pitanjima koja su u nadležnosti Vijeća”, saopšteno je danas iz Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV).

Prvostepena disciplinska komisija Vijeća odlučila je Debevca kazniti izricanjem javne opomene.

Peđa Đurasović iz organizacije “Vaša prava”, koja pruža pravnu podršku i analizira rad pravosuđa, skreće pažnju na važnost prevencije u ovoj disciplinskoj odluci.

“Ne znam šta je potrebno dokazati pred Disciplinskom komisijom da bi neko dobio strožiju sankciju, koja bi kasnije imala svoju glavnu funkciju opšte prevencije”, kaže Đurasović.

Slično pitanje nakon odluke Disciplinske komisije postavlja i Uglješa Vuković iz organizacije Transparency International u BiH, koja je ranije analizirala kaznenu politiku VSTV-a, napominjući kako je odluka još uvijek nepravosnažna.

“Ne znamo kakva će biti odluka Drugostepene disciplinske komisije u slučaju predsjednika Suda BiH Ranka Debevca. Glavno je pitanje da li mjere koje se izriču mogu odvratiti pravosudne funkcionere od kršenja zakona”, kaže Vuković.

Debevec nije želio komentarisati prvostepenu odluku Disciplinske komisije, odnosno postupak do njegovog pravosnažnog okončanja.

Ozbiljne optužbe

Disciplinska tužba je teretila Debevca da se tokom decembra 2020. godine s direktorom Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) Osmanom Mehmedagićem, protiv kojeg je u tom trenutku vođen krivični postupak, sastao ispred stana treće osobe, kao i da je tužiteljici Vedrani Mijović, koja postupa u predmetu u kojem je tuženi učesnik u postupku, uputio komentar neprimjerenog sadržaja, kao i da je od 2004. godine, sa izuzetkom 2009., namjerno davao nedovoljno informacija o imovini u inostranstvu, odnosno Španiji, kroz lične finansijske izvještaje dostavljene VSTV-u.

Prvostepena disciplinska komisija proglasila ga je odgovornim za prekršaje zbog sastanka s Mehmedagićem i nedostavljanje informacija o imovini u inostranstvu, a oslobodila odgovornosti zbog slanja poruka tužiteljici, potvrđeno je za BIRN BiH iz VSTV-a.

Đurasović objašnjava da se radi o optužbama za ozbiljne prekršaje. Disciplinska komisija nije trebala uzeti u razmatranje javnu opomenu, smatra Đurasović.

“Mi ovdje imamo potvrđene vrlo ozbiljne navode Ureda disciplinskog tužioca, gdje imamo neprimjerene kontakte s gospodinom Osmanom Mehmedagićem, zatim neprijavljivanje imovine, što je, po meni, početna tačka jačanja integriteta pravosuđa”, kaže Đurasović.

On skreće pažnju na ono na što su upozorili međunarodni izvještaji, koji su ispitivale stanje u bh. pravosuđu – disciplinske kazne za utvrđene i dokazane prekršaje su daleko od toga da odvrate počinioce od prekršaja, a javnosti šalju poruku da se kršenje zakona isplati.

Podsjeća i na dosadašnji problem objavljivanja odluka u anonimiziranoj formi.

“Ako za ovako ozbiljne disciplinske prekršaje izričemo javne opomene u anonimnoj formi, onda se obesmišljava čitav sistem disciplinske odgovornosti sudija i tužilaca. Dalje nećemo govoriti ni o jačanju integriteta samog pravosuđa”, kaže Đurasović.

VSTV najavu disciplinskih ročišta i dalje objavljuje samo kroz broj predmeta, bez objavljivanja imena nosilaca pravosudnih funkcija na koje se postupak odnosi. Na isti način objavljuje i disciplinske odluke. U slučajevima protiv Debevca i glavne državne tužiteljice Gordane Tadić, VSTV je u saopštenjima za medije navodio njihova imena.

Prvostepena disciplinska komisija je Tadić krajem prošlog mjeseca proglasila odgovornom za dvije tačke disciplinske tužbe i odlučila je razriješiti dužnosti glavne tužiteljice. Tadić je, prema tužbenom zahtjevu, prijavljena za nemar ili nepažnju u vršenju službenih dužnosti, odnosno za svjesno zanemarivanje obaveze i naloga VSTV-a da se predmeti Tužilaštva raspoređuju u rad tužiocima putem automatskog sistema raspodjele (TCMS) u periodu njenog mandata na funkciji glavnog tužioca.

Osim toga, Tadić je na teret još stavljeno i propuštanje, iz neopravdanih razloga, da postupi u skladu s odlukama, naredbama ili zahtjevima Vijeća, a ova tačka se tiče propuštanja da, kao rukovodilac Tužilaštva BiH, primjenom odredaba Zakona o zaštiti tajnih podataka osigura pokretanje postupka personalnih sigurnosnih provjera osoblja Tužilaštva BiH koje rukuje tajnim podacima, kao i naloga Vijeća da sve pravosudne institucije u BiH provedu sve obaveze i mjere navedenog zakona.

Različite odluke za rukovodioce državnih pravosudnih institucija

Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV). Foto: BIRN BiH

Novinarka Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva Renata Radić-Dragić kaže da sudije i tužioci svojim ponašanjem utiču na ugled pravosudnih institucija.

“Različiti su aršini kod donošenja sankcija. Nedavno je sa glavne pozicije Tužilaštva BiH smijenjena tužiteljica Gordana Tadić. Imali smo situaciju da je predsjednik Kantonalnog suda Vladimir Špoljarić, koji je bio [disciplinski] optužen za ozbiljan prekršaj seksualnog uznemiravanja kolegice, oslobođen, a istovremeno se za isto djelo vodi krivični postupak pred Sudom BiH, što znači da ima određenih pokazatelja da stvari nisu kako treba u pravosuđu”, smatra Radić-Dragić.

Ona dodaje kako građani nemaju povjerenja u rad pravosuđa.

“Pratili smo u protekle četiri godine makar 12 sudija i tužilaca koji su bili oslobođeni od odgovornosti u disciplinskim postupcima vođenim protiv njih, iako su tužitelji smatrali da ima elemenata za određenu kaznu”, kaže Radić-Dragić.

Transparency je u prošlogodišnjoj “Analizi disciplinske odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija u Bosni i Hercegovini”, na osnovu podataka o disciplinskim kaznama za 2018. godinu došao do zaključka da još uvijek postoji blaga kaznena politika.

Tokom 2018. godine okončano je 27 postupaka u kojima je utvrđena disciplinska odgovornost nosilaca pravosudnih funkcija, ukupno je izrečeno 29 disciplinskih mjera – sedam pisanih opomena koje se javno ne objavljuju, deset javnih opomena (objavljuju se, ali u anonimiziranoj formi), devet smanjenja plate za iznos do 50 posto – na period do jedne godine, dva razrješenja od dužnosti i jedna posebna mjera upućivanja sudije ili tužioca da učestvuje u programima rehabilitacije, savjetovanju ili stručnom usavršavanju.

Analiza je ukazala na značajno učešće javnih opomena koje se objavljuju u anonimiziranoj formi, koje, kako se navodi, same po sebi kao disciplinske mjere imaju nedostatke posebno u smislu represivnog elementa sankcije. Đurasović, koji je radio na analizi, zaključio je da samo 11 disciplinskih mjera zadovoljava preventivno-represivni karakter bića disciplinske sankcije.

Transparency International je analizirao mjere koje se mogu izreći nosiocu pravosudne funkcije po Zakonu o VSTV-u, koji ostavlja visok stepen diskrecionog ovlaštenja Disciplinskoj komisiji kada određuje olakšavajuće i otežavajuće okolnosti. Analiza zaključuje da “propisana skala disciplinskih mjera nije dovoljno prilagođena niti precizno definisana da zadovolji princip represivnog i preventivnog cilja koji samim izricanjem određene disciplinske mjere treba biti postignut”.

Na odluku Prvostepene disciplinske komisije postoji mogućnost žalbe.