Sutra u Parlamentu BiH rasprava o izmjenama zakona vezanim za kažnjavanje govora mržnje na internetu

Parlament i Vijeće ministara BiH. Foto: BIRN BiH 

O izmjenama zakona se trebalo raspravljati na jednoj od prošlih sjednica Predstavničkog doma, ali izmjene koje je predložio zastupnik Denis Zvizdić nisu prošle u prvom čitanju zbog nedostatka entitetske većine u entitetu Republika Srpska.

Zvizdić je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kazao kako njegov prijedlog izmjene Krivičnog zakona ima za cilj da proširi opseg inkriminirajućeg govora mržnje na nivou cijele BiH na način da ne bude obuhvaćena samo “nacionalna, rasna i vjerska mržnja”, već i “svaki drugi oblik mržnje” usmjeren prema pojedincu ili pripadniku grupe zbog njihove “nacionalne, rasne, vjerske ili etničke pripadnosti, jezika, boje kože, spola, seksualnog opredjeljenja, invaliditeta, rodnog identiteta, porijekla ili bilo kojih drugih osobina”.

“Smatram da bi ovakva zakonska formulacija, u smislu generalne prevencije, imala efekat odvraćanja pojedinca ili grupe od širenja inkriminirajućeg govora mržnje, s posebnim naglaskom na širenje govora mržnje na internetu, gdje se pod plaštom anonimnosti svakodnevno pišu i izgovaraju teške uvrede na račun drugih osoba, pri čemu ne postoji bilo kakva pravna ili druga sankcija”, istakao je Zvizdić.

Sprečavanje ili bar smanjenje govora mržnje, prema njegovim riječima, sigurno bi bilo od pomoći i za realizaciju prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo koje navodi da treba poduzeti konkretne korake na unapređenju okruženja pogodnog za pomirenje kako bi se prevazišlo naslijeđe rata.

U izmjenama se navodi kako će se novčanom ili kaznom zatvora do tri godine kazniti “ko putem štampe, radija, televizije, kompjuterskog sistema, online medija ili društvene mreže, na javnom skupu ili javnom mjestu ili na drugi način javno poziva, izaziva ili podstiče ili učini dostupnim javnosti letke, slike ili neke druge materijale ili sadržaje kojima se poziva na nasilje ili mržnju usmjerenu prema pojedincu ili grupi”.

Zastupnica u Parlamentu Mirjana Marinković-Lepić je rekla kako se izmjenama dva ili tri člana zakona ne može sve obuhvatiti, ali da treba nastaviti raditi jer su ovakvi prijedlozi prvi korak za buduće izmjene.

“Regulatorna agencija za komunikacije (RAK), uslovno rečeno, ne sankcioniše pojave koje se šire putem interneta, jer oni kažnjavaju određene stvari kad su u pitanju ostali mediji, ali je internet ostao van njihovog domašaja. To bi, po meni, trebalo biti predmet neke sljedeće regulacije”, kazala Marinković-Lepić.

Zastupnica Mira Pekić navodi da podržava sankcionisanje svakog govora mržnje, ali da treba biti veoma pažljiv kad se to ugrađuje u zakon i da treba obuhvatiti sve vrste i skrivenog i javnog govora mržnje.

“Bilo bi dobro i da Vijeće ministara radi svoj posao i da je Ministarstvo pravde predložilo obuhvatne izmjene i dopune Krivičnog zakona, a umjesto toga imamo inicijative poslanika koji u skladu sa svojim mogućnostima predlažu izmjene”, dodala je Pekić.

Na jednoj od prošlih sjednica Parlamenta, Zvizdić je podsjetio da je u decembru 2020. usvojena njegova inicijativa kojom se zadužuje Vijeće ministara da u roku od 60 dana pripremi i u parlamentarnu proceduru uputi prijedlog zakona o sprečavanju govora mržnje na internetu, ali da su rokovi višestruko probijeni, zbog čega se odlučio pristupiti izradi prijedloga zakona, i tako “preventivno djelovati na sprečavanje govora mržnje u javnom prostoru koji je prisutan više nego ikada ranije”.

Tokom 2020. je evidentirano 119, a tokom prva četiri mjeseca 2021. godine je zabilježeno 45 incidenata počinjenih iz mržnje, prema podacima Misije OSCE-a u BiH.

Misija prikuplja podatke o “incidentima” počinjenim iz mržnje i pravi mjesečni grafički prikaz “Monitor mržnje” o incidentima motivisanim predrasudama o kojima Misija OSCE-a ima saznanja i o reakcijama pravosudnog sektora, lokalnih vlasti i civilnog društva u BiH na te incidente.

Branko Todorović, direktor Helsinškog odbora za ljudska prava, smatra prijedloge izmjena Krivičnog zakona još jednim “u nizu zamajavanja domaće i strane javnosti i smijanja u lice toj istoj javnosti” jer su nerijetko političari ti koji šire govor mržnje. On navodi da su “očigledno svakodnevnim govorom mržnje političari u BiH toliko zatrovali javni prostor da je nemoguće očistiti posljedice” i da, kada se govori o sprečavanju govora mržnje i širenja vjerske, međuetničke netolerancije, sve ozbiljne šanse su propuštene prije 20-ak godina.

“Čak i da donesemo najbolje zakone, u praksi u BiH ti zakoni bivaju izigrani i nepoštivani. U jednom zapuštenom i duboko kriminalizovanom društvu, gdje se političke stranke ponašaju kao organizacije koje su iznad zakona i prava, mogu se donositi bilo kakvi zakoni, ali je teško očekivati da oni proizvedu efekat”, rekao je Todorović.

Zvizdić zaključuje da prijedlog izmjena zakona nije usvojen na prethodnoj sjednici jer nije bilo dovoljno glasova iz entiteta RS-a, ali da misli da su u međuvremenu svi postali svjesni njegove važnosti i da će prijedlog dopuna imati podršku na narednoj sjednici.