Izvještaj o pravima i reproduktivnom zdravlju: “Žene imaju pravo da odlučuju o svome tijelu”

Prezentacija današnjih izvještaja. Screenshot: BIRN BiH

Alanna Armitage, Regionalna direktorica Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija (UNFPA EECA), kaže da ovogodišnji izvještaj stanovništva u svijetu nosi naziv „Moje tijelo je samo moje“ i naglašava važnost prava i mogućnosti žena da odlučuju o svome tijelu.

Ovaj izvještaj pokazuje da u zemljama za koje postoji podaci, gotovo polovina žena nema mogućnost donošenja odluka o svome tijelu, kazala je, kao što su korištenje kontracepcije, stupanje u seksualne odnose te posjeta ljekaru, te je ovaj izvještaj poziv na djelovanje.

„Konkretno u regionu, broj žena koje ne mogu da donose ove odluke je nešto niži, ali je i dalje značajan, 19 posto u Ukrajini, oko 30 posto u Albaniji, u Armeniji i Tadžikistanu je to 67 posto žena koje ne mogu samostalno da donose odluke o ovim ključnim pitanjima“, kazala je Armitage.

Prošle sedmice Vijeće ministara usvojilo je okvir za realizaciju ciljeva održivog razvoja BiH, koji utvrđuje zajedničku viziju za BiH i njen pravac u realizaciji ciljeva do 2030. godine, kazala je Ingrid Macdonald, Rezidentna koordinatorica UN BiH. Objasnila je da ovaj okvir utvrđuje jasne ciljeve za seksualno i reproduktivno zdravlje, smanjenje broja neželjenih trudnoća kod djevojčica u dobi od 15 do 19 godina, kao i pristup odgovarajućim informacija i kontracepciji.

Macdonald je istakla da je pandemija koronavirusa teže pogodila ugrožene kategorije, te kazala da je ulaganje u ove ciljeve ključno ne samo za žene i djevojčice, već generalno za zdravlje i dobrobit cijele zajednice.

„Ova dva izvještaja koja se danas predstavljaju, daju jednu analizu vezano za nalaze i kvalitetu seksualnog  i reproduktivnog zdravlja i prava. Kroz njihovo unaprjeđenje, unaprjeđuju se i ekonomski efekti i smanjuju troškovi za brojne sektore“, rekla je ona.

Izvještaj „Ljudska prava u oblasti seksualnog i reproduktivnog zdravlja u BiH”, predstavila je Jasminka Džumhur, Ombdusmenka za ljudska prava u BiH.

Džumhur je kazala da ovaj izvještaj predstavlja kratki pregled i analizu poštovanja ljudskih prava u oblasti seksualnog i reproduktivnog zdravlja urađenu na osnovu istraživanja provedenog tokom 2019. i 2020. godine. Analizu je uradila Institucija ombdusmena za ljudska prava BiH, uz tehničku podršku Populacijskog fonda Ujedninjenih naroda BiH i proMENTE socijalna istraživanja.

Istraživanje je obuhvatilo Sarajevo, Mostar, Tuzlu, Banja Luku, Bijeljinu, Livno i Brčko. Ukupan uzorak u kvantitativnom dijelu istraživanja činilo je 566 ispitanica, dok je u kvalitativnom dijelu učestvovalo 79 korisnica i 6 pružalaca zdravstvenih usluga.

„Kada govorimo o zakonskom okviru o pravu na seksualno i reproduktivno zdravlje, moramo reći da je BiH usvojila sve međunarodne standarde koje regulišu ovu oblast i u skladu s tim bila je dužna da harmonizira svoje zakonodavstvo. Znači u BiH je uspostavljen zakonski okvir, unutar kojeg je urađeno i pitanje seksualnih i reproduktivnih prava“, kazala je Džumhur.

Kako je navedeno u izvještaju, većina ispitanica smatra da rodna prava trudnica i porodlja nisu zaštićena, kao i da poslodavci često trudnicama daju otkaz ugovora o radu, porodilje poslodavcima vraćaju predviđene naknade ili im nije omogućena jednaka dužina porodiljskog odustva i postoje diskriminatorne prakse prilikom inicijalnog razgovora za posao.

Kako je rečeno, prema procjenama skoro polovine ispitanica, kontraceptivna sredstva su skupa, pri čemu visok postotak ispitanica smatra da ne postoji mogućnost besplatnog dobijanja kontraceptivnih sredstava u gradu u kojem žive.

Prema Zakonima BiH, svaka žena ima pravo da prema vlastitom izboru odlučuje o prekidu trudnoće do desete sedmice trudnoće. Međutim, kako je prezentirala Džumhur, usluge namjernog prekida trudnoće ne pružaju se u svim područjima u državi, kao što je to slučaj u zdravstvenim ustanovama u Kantonu 10 i u dijelu Mostara, gdje se rade isključivo medicinski inducirani prekidi trudnoće.

U praksi, ispitanice su navele da su imale različita iskustva vezano za korištenje anestezije tokom prekida trudnoće, pri čemu je petina ispitanica navela da se u tom postupku anestezija ne koristi.

Kako je navedeno, incidenca karcinoma dojke kod žena iznosi 50 žena na 100 hiljada stanovnika i ima trend rasta.

Više od polovine ispitanica je potvrdilo da zdravstveni radnici ne tretiraju pacijentice sa ljubaznošću i pažnjom, dvije petine pacijentica je navelo da pacijenti nemaju mogućnost uvida u medicinsku dokumentaciju, te je više od četvrtine da se ne poštuje zaštita ličnih podataka pacijenata. Ispitanice su u značajnom procentu navele da se ne poštuje pravo pacijenata na odlučivanje o liječenju kao i pravo na pristup liječenju.

Džumhur je kazala da je većina ispitanica navela da tokom formalnog i neformalnog obrazovanja nisu dobile pouzdane informacije o reproduktivnom zdravlju, seksualnosti, uticaju društva na seksualno ponašanje, psihičkim i fizičkim posljedicama rizičnog seksualnog ponašanja, te psihološkim i biološkim aspektima seksualnosti i reprodukcije.