Sarajevo tokom pandemije virusa Covid-19. Foto: EPA-EFE/FEHIM DEMIR
Grupa nevladinih organizacija iz inicijative “Da javne nabavke postanu javne” koje prate provođenje javnih nabavki u BiH otkrila je da javne nabavke koje je Općina Centar Sarajevu raspisala pred Lokalne izbore pogoduju ponuđačima koji najbrže mogu završiti predviđene radove, navedeno je u izvještaju za medije, koji je pripremio Fond za otvoreno društvo u projektu Balkan Tender Watch, koji se finansira sredstvima Evropske unije (EU).
Ova Općina je u 2020. godini izdvojila skoro milion maraka više na radove nego što je to bio slučaj prošle godine, zaključile su nevladine organizacije.
Najniža cijena nije bila kriterij za dodjelu ugovora u 15 javnih nabavki iz augusta, septembra i oktobra. Osim cijene vrednovan je i rok u kojem ponuđač može završiti traženi posao, te na ovaj način tender su mogle dobiti firme koje skuplje naplaćuju svoje radove, ali garantuju da će posao završiti u predviđenom roku, otkrili su stručnjaci koji prate nabavke.
Mervan Miraščija iz Fonda otvoreno društvo za Balkansku istraživačku mrežu u BiH (BIRN BiH) kaže da sistem javnih nabavki u BiH, sa veoma slabim Zakonom o javnim nabavkama, nekapacitiranim i politički preuzetim kontrolnim organima Agencije za javne nabavke (AJN) i Ureda za razmatranje žalbi (URŽ), te kontinuiranom nekažnjivošću u krivičnom sistemu BiH, jasno i otvoreno promovira korupciju u javnim nabavkama u BiH.
“Umjesto adekvatnog odgovora na epidemiju koronavirusa u BiH i zaštite javnog zdravlja stanovništva, mi smo imali ‘pandemiju’ neefikasnih, neekonomičnih, nepotrebnih i netransparentnih javnih nabavki”, kaže Miraščija.
Kroz javne nabavke u BiH godišnje se potroši do tri milijarde maraka, a zbog pandemije koronavirusa, javni budžeti su ograničeni na manje novca, ali lokalne vlasti ni uprkos pandemiji nisu štedile na javnim nabavkama. U izvještaju je navedeno da se ovakve javne nabavke obično provode u izbornim godinama jer su vlasti spremnije izdvojiti veće količine novca kako bi projekti koje finansiraju iz budžeta bili okončani do izbora, a te projekte političari nerijetko koriste za svoju promociju u predizbornim kampanjama.
Miraščija kaže da je više novca utrošeno u predizbornoj kampanji za lokalne izbore – više od deset miliona KM – za televizijske i radio reklame, bilborde, postere, stranačke skupove i slično, nego za lokalni sistem javnog zdravlja – ambulante i domove zdravlja.
Inicijativa “Da javne nabavke postanu javne” je tokom 2020. godine pratila postupke nabavki koje su provodile 103 institucije i javna preduzeća vrijedne oko dvije milijarde KM. Analiza inicijative pokazuje da je u ovoj godini znatno više novca izdvajano za nabavke radova – 43 institucije i javna preduzeća izdvojili su 100 miliona KM više nego prethodne godine. Najviše je izdvajano na lokalnom nivou.
Kako je navedeno u rezultatima praćenja nabavki, kroz postupke javnih nabavki zadužile su se gradske vlasti u Doboju, Trebinju i Banjoj Luci, ali i uprkos zaduženjima na nabavkama radova nisu štedile, te je za radove izdvojeno čak 26,5 miliona KM više nego prošle godine.
Povjerenje ponuđača u sistem javnih nabavki sve manji
Istraživanja nevladinih organizacija i medija pokazuju da je tokom ove godine povećan broj pregovaračkih postupaka u kojima nisu objavljena obavještenja o provođenju javnih nabavki. U ovim postupcima institucije i preduzeća su pregovarali sa ponuđačima koje su sami izabrali, dok drugi nisu imali priliku učestvovati.
Čak 88 ispitanih ponuđača smatra da je korupcija u velikoj mjeri prisutna u javnim nabavkama te da je razvijena praksa favorizovanja pojedinih ponuđača, pokazalo je istraživanje koje su provodile nevladine organizacije u BiH.
Njihove stavove potvrđuju i brojni primjeri javnih nabavki iz ove godine. Među njima su i nabavke automobila za Graničnu policiju BiH, Ministarstvo unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona i “Vodovod” Prijedor. Ove institucije su u svojim tenderima navele specifikacije koje ukazuju na tačno određen model automobila ili proizvođača, navodi se u izvještaju.
Pandemija koronavirusa dovela je do toga da se javne nabavke provode po hitnim procedurama i bez znanja javnosti, te su pojedine vlade i institucije iskoristile pandemiju te izbjegle poštivanje Zakona o javnim nabavkama, što je dovelo do toga da Agencija za javne nabavke i tužilaštva pojačaju svoj nadzor nad provođenjem javnih nabavki.
Stručnjaci navode kako je potrebno izmijeniti Zakon o javnim nabavkama kako bi se ojačali kontrolni mehanizmi.
Dok institucije čekaju usvajanje novog zakona i unapređenje kapaciteta, nevladine organizacije i mediji su preuzeli ulogu monitoringa javnih nabavki otkrivajući brojne zloupotrebe, navodi se u izvještaju u kome se kao primjeri izdvajaju tekstovi Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), Žurnala, Capitala, BIRN-a BiH, Buke, Fokusa i Direkt-portala.
“Njihova istraživanja dokazuju da su javne nabavke u BiH neefikasne, neekonomične i netransparente”, navode iz organizacija iz inicijative “Da javne nabavke postanu javne” i objašnjavaju da su mediji imali važnu ulogu i u nadzoru javnih nabavki tokom pandemije otkrivajući brojne zloupotrebe poput: nabavke 100 respiratora koju je Vlada Federacije BiH povjerila poljoprivrednom gazdinstvu, nabavke testova od firme koja se bavi restauracijom namještaja te izgradnje izolatorija u Srebreniku koji je povjeren firmi gradskog vijećnika.
“Svojim istraživanjima ukazivali su i na probleme sa kojima se suočavaju zdravstvene ustanove i pacijenti. Na osnovu medijskih priča pravosudne institucije su pokrenule brojne istrage”, navodi se u izvještaju.
