Radovan Karadžić, koji je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) optužen za genocid u BiH, Tribunalu je dostavio spisak osoba čije saslušanje predlaže “prije nastavka procesa”, a kako bi “osvjedočili da li je proces uopće moguć sa stanovišta regularnosti”.
“Zbog činjenice da je izigran sporazum između mene i SAD, ja osporavam regularnost procesa u celini i bilo koje procesne radnje”, piše Karadžić u službenom podnesku koji je poslao Pretpretresnom vijeću, ponavljajući još jednom kako je 1996. godine sa Richardom Holbrookeom, tadašnjim američkim izaslanikom za Balkan, sklopio sporazum da neće biti procesuiran u Haagu ako se povuče iz javnog i političkog života.
Holbrooke je više puta u javnosti demantirao ove tvrdnje.
Karadžić je u svom dopisu od Tribunala zatražio da “naredi” Holbrookeu da se pod zakletvom izjasni o postojanju ovog sporazuma, te da li su SAD ispunile svoje obaveze.
Osim Holbrookea, Karadžić je tražio da se o istim okolnostima “pod zakletvom izjasne” i Madeleine Albright, bivši državni sekretar, Richard Goldstone, nekadašnji glavni tužilac u Haagu koji je podigao prve dvije optužnice protiv njega, te njegov savjetnik William Stubner.
Ratni predsjednik Republike Srpske tražio je od Pretpretresnog vijeća da Vladu Republike Srbije “obaveže” da dostavi nalaze istrage Specijalnog tužilaštva Srbije za ratne zločine o postojanju ovog sporazuma, kao i da se “obezbijede izjave kredibilnih svjedoka događaja”, među kojima su navedeni Aleksa Buha, Vladimir Nadaždin, Vladislav Jovanović, Živorad Jovanović…
Buha je bio ministar vanjskih poslova RS-a, Nadaždin je bivši šef kabineta srbijanskog ministra vanjskih poslova, a Vladislav Jovanović je nekadašnji ministar vanjskih poslova Savezne Republike Jugoslavije.
“Računajući da je u nadležnosti sudskog veća zaštita zakonitosti i regularnosti svih pravosudnih radnji i procesa u celini, te da odbrana nema ravnopravan položaj, niti resurse da pribavi ove izjave pod zakletvom, smatrajući da Pravda ne treba da zavisi od resursa, tražimo da pre nastavka procesa postupite po ovom podnesku”, istakao je Radovan Karadžić.
Haški optuženik je Tribunalu poslao i dva zahtjeva u kojima traži da mu se dostave sve kopije naloga za zamrzavanje imovine u njegovom slučaju, kao i naloga za pretrese koji su se obavljali, sa navedenim datumima, lokacijama i ličnostima “čiji pretres je naložio Tribunal”. U dopisu stoji da su mu ovi dokumenti potrebni radi odbrane, koju sam priprema.
Karadžiću i članovima njegove porodice, kao i osobama koje su osumnjičene da su mu pomagale tokom trinaestogodišnjeg skrivanja, službeni organi su više puta pretresali stanove, kao i zamrzavali imovinu.
Karadžić je uhapšen u Beogradu 21. jula 2008. godine.