Petak, 9 maja 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Tužilaštvo je odustalo od četiri od 18 tačaka optužnice koja Sejdića tereti za nečovječno postupanje prema civilima srpske nacionalnosti, kao i ratnim zarobljenicima – pripadnicima Vojske Republike Srpske (VRS) – u periodu od jula 1992. do februara 1993. godine, za vrijeme sukoba na području opština Rudo, Višegrad i Goražde.

Sejdić je optužen kao komandant Prve višegradske brigade Armije Bosne i Hercegovine (ABiH), a u izmijenjenoj optužnici, kako je kazao tužilac Vladimir Simović, samo je prilagođen formalni naziv funkcije. Naveo je da se u izmijenjenoj optužnici Sejdić tereti kao komandant Brigade (Odred “Čole”) do 26. septembra 1992. godine, a od 27. septembra kao komandant Višegradske brigade.

Tužilaštvo je prethodno okončalo repliku na dokaze Odbrane u vezi sa vremenom formiranja Višegradske brigade.

Tužilac je uložio podatke o pripadnosti određenih lica Višegradskoj brigadi, koji, prema njegovim riječima, pokazuju da je Brigada postojala od početka juna 1992. godine, kao i da se godišnjice Višegradske brigade obilježavaju 29. maja.

Simović je takođe uveo dokument od 20. avgusta 1992. na kojem se Sejdić potpisao kao komandant Brigade.

On je naveo i da dokument Komande Istočnobosanske operativne grupe (IBOG) od 16. novembra 1992. pokazuje da Višegradska brigada ulazi u sastav ove grupe, a ne da ona nastaje s formiranjem IBOG-a, “kako smo ovdje čuli”.

Odbrana Sejdića prigovorila je na zakonitost i relevantnost ovih dokaza. Kako je rekla braniteljica Jesenka Rešidović, prigovor zakonitosti odnosi se na objelodanjivanje dokumenata Odbrani, jer na pečatu stoji datum 27. septembar, a Odbrani je dostavljen u decembru.

Ona je takođe ocijenila da pojedini dokumenti nisu relevantni, jer se dokazivanjem pripadnosti nekoj jedinici ne može dokazivati osnivanje Višegradske brigade.

Rešidović je dodala da jedan od dokumenata ide u prilog Odbrani, jer pojašnjava zbog čega se 29. maj uzimao kao godišnjica Brigade, odnosno da je tad postojala jedinica koja je predstavljala okosnicu Višegradske brigade.

Tužilac je uložio i izjave koje su dva svjedoka dala 1994. istražnom sudiji u Višegradu, a kojima nastoji pokazati da su, za razliku od tvrdnji Odbrane, svjedoci i tada spominjali Sejdića.

Odbrana je napomenula da ovi iskazi nisu zakoniti i autentični, već “politički motivirani materijal”, jer je izjave uzimao izvjesni komitet tadašnje Savezne Republike Jugoslavije (SRJ).

Tužilaštvo je za svjedoka pozvalo Salema Ramića, koji je ispričao kako je pristupio Višegradskoj brigadi u mjestu Crijep. On nije mogao vremenski precizirati kada je to bilo, a tužilac ga je podsjetio da je u istrazi naveo kraj maja ili početak juna 1992. godine.

Na pitanje Odbrane da li je možda u Crijepu formiran Odred “Čole”, Ramić je kazao da ne može sa sigurnošću reći da se ta formirana jedinica odmah zvala Višegradska brigada.

Nastavak suđenja je 12. marta.

Najčitanije
Saznajte više
Dževad Avdičević ispred Suda Bosne i Hercegovine sa braniocem Ifetom Feragetom. Foto: Detektor
Avdičević i ostali: Donijeli naredbu za strijeljanje zarobljenika
Na suđenju za zločine na području Sapne, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine pročitalo je iskaz preminulog svjedoka koji je u istrazi izjavio da je optuženi Dževad Avdičević potpisao naredbu za strijeljanje dva ratna zarobljenika.
Kušić: Susret s optuženim u logoru “Rasadnik”
Na suđenju za zločine na području Rogatice, svjedok Tužilaštva ispričao je da se 1992. sreo s optuženim Rajkom Kušićem u logoru "Rasadnik".
Zdravko Samardžija: Odnosili tijela iz zatvora
Avdičević i ostali: Čuo da je ubijen zarobljenik u Herama